Mnogi su u Bosni i Hercegovini ostali zatečeni “promjenom” kineskoga pristupa političkim pitanjima u BiH. Država, čija se vanjska politika već desetljećima temelji na nemiješanju u unutarnje stvari drugih zemalja i neutralnosti, odlučila je otvorenije progovoriti o BiH, i to dva puta u kratkom razmaku.
Prvo su se pridružili Rusiji u sazivanju sjednice Vijeća sigurnosti UN-a na kojoj se dovela u pitanje legitimnost imenovanja Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika, a onda su se preko Veleposlanstva u Sarajevu otvoreno očitovali diplomatskom notom kako ne priznaju novog visokog predstavnika. Ovakav otvoren stav službenog Pekinga, doznaje se, zabrinuo je bošnjačko političko rukovodstvo koje je priželjkivalo da Rusija ostane usamljeni glas u međunarodnoj zajednici kada je u pitanju protivljenje nastavku uloge OHR-a u BiH.
S jedne strane je kineski stav i logičan jer službeni Peking uvijek u međunarodnim odnosima inzistira na ulozi UN-a i Vijeća sigurnosti, čija je Kina stalna članica. Ipak, mnogo je onih koji vjeruju da je bošnjačka politika djelomično i sama isprovocirala posljednje poteze Kine. Prije svega, neodgovornim i nepotrebnim pridruživanjem izjavi skupine zemalja u Vijeću za ljudska prava UN-a u Ženevi kojom se osuđuje navodno kršenje ljudskih prava u Kini.
U to vrijeme, kao predsjedatelj Predsjedništva BiH, Milorad Dodik ogradio se od ovakvog poteza bh. diplomacije, poručivši kako veleposlanica Nermina Kapetanović nije imala odobrenje pristupiti spornoj izjavi. Jasno je da je veleposlanica, inače dugogodišnja dužnosnica SDA, djelovala u koordinaciji sa svojom stranačkom kolegicom i ministricom vanjskih poslova BiH Biserom Turković, a bez odobrenja Predsjedništva BiH. Kina je ozbiljno zamjerila BiH takav potez iako je jasno da je sve izvedeno u režiji dužnosnika SDA. Tim prije što ovo nije bilo prvi put da se BiH, ničim izazvana, u međunarodnim odnosima svrstava protiv Kine.
Neizvjesno je kako će se ubuduće postavljati Kina u BiH, ali je jasno da BiH, općenito, a ponajviše pod utjecajem političkog Sarajeva, odnosima s Kinom ne daje odgovarajući značaj. U tom smislu indikativno je kako bivši veleposlanik BiH u Indiji i savjetnik u bh. Veleposlanstvu u Kini Sabit Subašić na društvenim mrežama komentira sve očitiji problem Sarajeva u komunikaciji s Pekingom. On upozorava na potpuno zanemarivanje diplomatskih veza BiH i Kine kao jedne od svjetskih sila. Tako ističe da je u Veleposlanstvu BiH u Pekingu sva diplomatska aktivnost spala isključivo na jednog diplomata, veleposlanika Tarika Bukvića.
- Srbija, usporedbe radi, tamo ima 10-ak brižljivo izabranih diplomata, Hrvatska 6 ili 7, Slovenija otprilike isto toliko, dok je Crna Gora u svom diplomatskom predstavništvu u Pekingu zaposlila, koliko se sjećam, četvoricu diplomata... Znam da Estonija, zemlja od milijun stanovnika, u Pekingu ima 10 svojih diplomata. Sve te zemlje su, analizirajući svoje strateške vanjskopolitičke interese, odlučile da je od krucijalne važnosti snažnu i sve moćniju Kinu što kompletnije diplomatski pokriti - piše Subašić.
Upozorava i da je kineska diplomacija ozbiljna i snažna te da “na odgovarajući način vrednuje činjenicu da BiH pripada zemljama koje imaju najsiromašniju diplomatsku reprezentaciju u Pekingu”.
- Uvredljivo je. Mi, Bosna i Hercegovina, mala zemlja, eto, na takav način ignoriramo poziciju Kine u međunarodnim odnosima. Ovdje naglašavam da je Kina već uvelike postala ekonomsko središte svijeta, gdje se pružaju ogromne mogućnosti upravo zemljama poput BiH uspostaviti produktivnu ekonomsku suradnju. A to nam je, bez dvojbe, veliki interes koji uopće ne prepoznajemo. Uz sve ostalo, nečija (naša domaća) mudrost i pamet, uz sve slabosti koje u diplomaciji prema Kini održavamo i gajimo, gurnula nas je da se baš mi, mala zemlja, isprsimo “frontalno”, kao nekakav globalni zaštitnik ljudskih prava. Nepotrebno, iracionalno, pogrešno, jer sve se to radi na drugačiji način, prije svega, štiteći svoje državne interese. To je diplomacija, koje mi nemamo..., općenito, a prema Kini posebno. A da imamo, siguran sam, posljednja diplomatska nota koju smo dobili od Kine imala bi drugačiji sadržaj - upozorio je Bukvić.
BiH i odnosom prema kineskim investicijama pokazuje kako joj baš nije stalo do te svjetske sile. Najbolji primjer za to je problematiziranje i sve izglednije obaranje projekta izgradnje Bloka 7 Termoelektrane Tuzla. •
