Mostarsko odlagalište otpada Uborak primjer je lošeg gospodarenja otpadom i ekološka katastrofa u najavi. I nije pitanje hoće li biti ekološke katastrofe, nego kada će se dogoditi, piše Večernji list BiH. Toga su svjesni i u mostarskoj Gradskoj upravi pa je upravo rješavanje tog gorućeg problema ujedinilo Gradsko vijeće Grada Mostara kada je donijelo odluku o stupanju u potencijalno javno-privatno partnerstvo svjesno da vlastitim resursima i gospodarskim kapacitetima nije u stanju kvalitetno gospodariti odlaganjem 25.000 tona otpada godišnje.
Potrebna žurna sanacija
Na 30. sjednici Gradskog vijeća gradonačelnik Mario Kordić istaknuo je kako se cijela Gradska uprava od početka mandata bavi izradom plana sanacije i modernizacije deponija Uborak koji žurno treba biti saniran izgradnjom pročišćivača otpadnih voda, otplinjavanjem deponijskih polja, modernizacijom sortirnice i nabavom modernih strojeva za rad prema svim svjetskim standardima.
- Sve navedeno, nažalost, još se nije ostvarilo zbog opstrukcija i blokada Građanske inicijative "Jer nas se tiče". Mogli smo već punu godinu dana vršiti sanaciju i modernizaciju, ali nismo i to je poražavajuće. Imamo petogodišnji plan za deponij Uborak, koji je realan, stručan i sve što smo mogli poduzeti, poduzeli smo te doveli do kraja. Jedini razlog zašto na tom projektu u protekloj godini nemamo nikakve terenske pomake je opstrukcija Građanske inicijative "Jer nas se tiče". Deponijem se u ovom trenutku upravlja loše, deponijska polja su potrošena i svako novo odlaganje otpada je improvizacija koja je vrlo rizična i problematična, od čega prijeti ekološka katastrofa - istaknuo je gradonačelnik Mario Kordić te pozvao građane i članove GI "Jer nas se tiče" na suradnju i razumijevanje za rješavanje ovog važnog problema za sve građane Mostara i lokacije Buđevci, gdje se nalazi deponij Uborak.
Kako BiH nije jednostavna država, izgleda kako ta tema neće biti jednostavno riješena unatoč volji, želji i poziciji onih na vlasti. Planirani kapaciteti odlagališta višestruko su prepunjeni, novi otpad svakodnevno se gomila, a nepostojanje pročišćivača otpadnih voda opasno je za cijeli okolni ekosustav. Svaka kiša zbog procjednih voda donosi novu opasnost. Odlaganje komunalnog otpada na sanitarne deponije trenutačno su jedine mogućnosti odlaganja otpada koje su zaključak strateškog dokumenta za upravljanje komunalnim otpadom u svim velikim gradovima u BiH. Odlaganje otpada povezano je s cijelim nizom inženjerskih i okolišnih pitanja koja se nužno moraju rješavati tijekom rada deponija, a i nakon njegova zatvaranja. U prvom redu to je kontrola emisije deponijskog plina i deponijskih procjednih voda koji nastaju kao produkt razgradnje otpada i uslijed procjeđivanja oborina kroz odložene slojeve komunalnog otpada. Ispuštanje procjednih voda deponija bez pročišćivanja predstavlja veliku opasnost za okoliš i cijeli obližnji ekosustav te je u svim europskim zemljama zabranjeno. Posebnu opasnost uzrokuju obilne oborine koje su u Hercegovini česte. Mogućnosti odlaganja procjednih voda deponija kreću se od primjene tehničkih rješenja s naknadnom cirkulacijom zagađene vode na aktivnu deponijsku plohu i u tijelo deponija ili zadržavanja u laguni i isparavanja. U modernim deponijima primjenjuju se različiti tehnički i tehnološki postupci kojima se uklanjaju onečišćenja do zakonski propisanih granica za okolišno ispuštanje pročišćenih voda. Tako se za tretman procjednih voda s deponija primjenjuju fizičko-kemijski postupci, a razvoj tehnologija omogućio je čak visoku razinu pročišćavanja do mjere u kojoj je voda sigurna za konzumaciju. Pod upravljanjem Gradske uprave Mostara, fondovi okoliša, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, uz suradnju s drugim donatorima, već imaju rezervirana sredstva za izgradnju pročišćivača otpadnih voda na deponiju Uborak, čija cijena iznosi nešto više od 3 milijuna KM za izgradnju i još 200.000 KM godišnje za rad pročišćivača. Kako bi se taj projekt realizirao, potrebna je suradnja svih sudionika, uključujući lokalnu zajednicu. Međutim GI "Jer nas se tiče" već dvije godine sustavno opstruira projekt sanacije deponija Uborak i izgradnje pročišćivača otpadnih voda deponija, dok se u isto vrijeme žali kako se nepročišćene deponijske vode izlijevaju u obližnji potok Sušica i na okolne površine.
Zašto nema kompromisa
Prema riječima predsjednika Gradskog vijeća Salema Marića, najveći problem deponija Uborak je GI "Jer nas se tiče", kazavši kako je na navedenoj lokaciji deponij Uborak bio prije izgradnje stambenih kuća. - Oni koji se bune i dižu protiv deponija sami su došli do njega, a ne on njima. Svu snagu treba usmjeriti na poboljšanje uvjeta na deponiju Uborak jer su neshvatljive iluzije da će Grad Mostar zatvoriti ovaj deponij dok ne nađe novu lokaciju ili drugačiji način odlaganja otpada - kazao je. Pitanje je zašto GI "Jer nas se tiče" ne želi kompromis, već zahtijeva "sve ili ništa" te dopušta da se otpad nekontrolirano gomila i opstruira projekt sanacije deponija i odlaganja otpadnih voda. Odlagalište Uborak je problem i on je tu, nigdje neće otići, to se treba shvatiti i prihvatiti. Pitanje je, ako se i pronađe alternativna lokacija za odlagalište, što je malo vjerojatno, što će se dogoditi s trenutačnim odlagalištem Uborak. Bit će napušteno, ostavljeno i zaboravljeno od svih jer za sanaciju trenutačnog stanja treba izdvojiti desetke milijuna KM kako bi okoliš i životna sredina oko odlagališta bilo primjereni za siguran i zdrav život. Tako da bez kvalitetne sanacije nema života ni suživota na širem području Uborka.
