Ovih dana obilježava se 837. obljetnica objave Povelje Kulina bana, dokumenta koji potvrđuje gotovo tisućljetnu državnost Bosne i Hercegovine, koja je kroz cijelo svoje srednjovjekovno razdoblje bila neovisna banovina i kraljevstvo. U petak će u Sarajevu biti predstavljen projekt spomenika "Kulin, ban Bosanski", a povjesničar Admir Lisica smatra da bi 29. kolovoza, datum objave Povelje, zbog svog političkog i diplomatskog značaja trebao biti i državni praznik.
- Povelja Kulina bana najvažniji je državni i diplomatski dokument za Bosnu i Hercegovinu, čija je preteča Kraljevina Bosna. Iz današnje perspektive važno je istaknuti da se ovaj dokument može promatrati iz različitih kutova, te da je on adut protiv svih negativnih politika koje nastoje minimizirati stoljetnu državnost Bosne i Hercegovine. Drago mi je da naša javnost prepoznaje važnost Povlja Kulina bana, te da iz godine u godinu raste pažnja prema našoj srednjovjekovnoj baštini. To je dio naše povijesti, i shodno tome se mora adekvatno tretirati - rekao je Lisica u intervjuu za Fenu.
Kako navodi, sam sadržaj Povelje je vrlo zanimljiv, jer mnogo govori o tadašnjem uređenju Bosne i njenom značaju u to vrijeme, što se danas često zaboravlja.
- Ako danas, u kontekstu globalnih geopolitičkih promjena, imate moć nekome jamčiti sigurnost, zaštitu i slobodnu trgovinu na nekom području, to ukazuje na to da ste vjerodostojni, jaki i da u konačnici možete ispoštovati ono što jamčite. Značaj i važnost Bosne u to vrijeme vidljivi su kroz konzultiranje Povelje Kulina bana, koja nije apstraktan dokument, već diplomatska i državnička prepiska sa susjedima tog vremena. Općenito, razdoblje vladavine bana Kulina u razdoblju od 1180. do 1204. s pravom se karakterizira kao miran interval u kojem je život u Bosni bio relativno siguran i miran, što je za srednjovjekovno razdoblje, puno turbulencija, bio ključni faktor u mjerenju prosperiteta nekog područja - kaže Lisica.
U sadašnjem dobu, kako napominje, svjedočimo pogrešnim tumačenjima povijesnih događaja i njihovoj zlouporabi za dnevnopolitičke potrebe, te je zato važno o tim i sličnim događajima javno govoriti na temelju činjenica i dostupnih podataka.
- Naravno, danas imamo priliku čuti različita tumačenja povijesnih događaja, ali nepobitna je činjenica da Povelja Kulina bana predstavlja važno svjedočanstvo o jednoj državnoj epohi u Bosni. Drago mi je što danas imamo promociju našeg srednjovjekovnog načina na adekvatan način, čak i prilagođen najmlađima, koji mogu upoznati Bosnu tog vremena kroz metodu prilagođenu njima - kaže povjesničar Lisica.
Na kraju svog zapažanja o ovoj vrlo važnoj temi, daje prijedlog za institucionalno očuvanje sjećanja na ovaj važan dan u povijesti Bosne i Hercegovine.
- Smatram da bi zbog samog državnog i diplomatskog značaja Povelje Kulina bana, 29. kolovoza trebao biti državni praznik. Ako to nije moguće postići na državnoj razini, onda barem na razini entiteta Federacija Bosne i Hercegovine. Na taj način bismo učinili nešto dodatno u kontekstu njegovanja kulture sjećanja, ali bismo učinili i nešto dodatno u promicanju kontinuiteta državnosti današnje Bosne i Hercegovine, koja se s pravom identificira kao nasljednica tadašnje Bosne. Važno je mlade ljude učiti da je Bosna bila država mnogo prije 1992. ili 1943. godine, jer samo povijesnim činjenicama i istinom možemo graditi pojedince i zajednicu koja je svjesna sebe i svoje snage - zaključuje Lisica na kraju razgovora.
Otvori KEKS Pay
