Neka istraživanja pokazuju da su današnja djeca manje kreativna nego prije dvadeset godina, ali imaju viši koeficijent inteligencije.
Šta se dogodilo? Kreativno razmišljanje važan je dio našeg života, treba nam u školi, na poslu i slobodnim aktivnostima.
Neka istraživanja pokazuju da su današnja djeca manje kreativna nego prije dvadeset godina, ali imaju viši kvocijent inteligencije.
Šta se dogodilo? Roditelji se, kada su u pitanju uspjesi njihove djece, najviše fokusiraju na akademski uspjeh. Međutim, svijet pun strogo akademski, linearno usmjerenih mozgova ostaće lišen likovne umjetnosti, muzike, književnosti i plesa.
Kuda je pobjegla naša kreativnost? - pitanje je kojim se pozabavila studija objavljena u Creativity Research Journalu. Raste vizualna kreativnost, ali ne i pisana U SAD-u djecu prije svega uče kako postići najviše rezultate na standardiziranim testovima, ali ne i kako kreativno razmišljati ili riješiti problem na novi način. Kreativnost u pisanju je takođe često stavljena na stranu, a od učenika se traži da zadovolje standardnu, linearnu formu od pet odlomaka. Stručnjaci su htjeli uporediti kreativnost otprije 20 godina i sada, koristeći časopis Teen Ink u kojemu se nalaze umjetnička djela, ali i literarni radovi i fotografije. Preko 350 likovnih radova procjenjivali su iskusni likovni umjetnici i ih ocjenjivali ih na osnovu niza atributa.
Suvremenija tinejdžerska umjetnost je pokazala neke novotarije što sugeriše rast nivoa kreativnosti. U kreativnom pisanju nivo kreativnosti je pao. Novije priče literarnog časopisa umjetničkih škola New Orleansa su manje imaginativne i eksperimentalne od onih prije dvadeset godina.
