Ključni sastanak o sudbini aktualne vlasti na razini države održat će se sljedećeg tjedna, u utorak, 18. veljače, a ulogu posrednika između "zaraćenih" partnera s bošnjačke i srpske strane imat će HDZ BiH, čiji je čelnik Dragan Čović napravio svojevrsnu pripremu.
Pojedinačno se već susreo s predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom i predstavnicima "trojke" - SDP-a BiH Nerminom Nikšićem, Naroda i pravde Elmedinom Konakovićem i Naše stranke Edinom Fortom. Iako nije bio entuzijastičan oko nastavka suradnje, Dodik je svejedno nakon susreta s Čovićem izjavio da dvije strane ostaju partneri, dok su pak iz "trojke" poručili da ne vide zajedničku budućnost sa SNSD-om. Pri tome je među najjasnijima u svojim istupima bio čelnik NiP-a Konaković, koji je prema Dodiku ispaljivao teške plotune, a ni njemu dužan nije ostao čelnik Republike Srpske.
Utjecaj na sud
Ovaj sastanak mogao bi biti prekretnica u političkim odnosima na državnoj razini. Iako je realna mogućnost da partneri konačno raskinu suradnju, ostaje pitanje može li se uopće formirati vlast koja bi mogla učinkovito donositi odluke, posebice jer te odluke često zahtijevaju i potvrdu entitetskih vlasti. U Republici Srpskoj SNSD Milorada Dodika i dalje suvereno vlada, srpska članica Predsjedništva BiH je Željka Cvijanović, a trojicu od pet izaslanika u državnome Domu naroda ima upravo SNSD, čime postaje nezaobilazan u državnoj vlasti. Politički analitičari upozoravaju da bi upravo eventualna eliminacija SNSD-a iz državne vlasti mogla dovesti do još veće blokade sustava, a ne napretka, te zatvoriti europsku priču. Time bi u pitanje bio doveden i europski put BiH, koji se već sada suočava s brojnim preprekama. U tom kontekstu dolaze i sve snažniji pritisci iz Bruxellesa. Europska unija pokušava potaknuti političare u BiH da do kraja veljače usvoje dva ključna reformska zakona - Zakon o sudovima i zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću (VSTV) - te imenuju glavnog pregovarača za EU integracije. Ministar pravosuđa BiH Davor Bunoza (HDZ BiH) potvrdio je da su sada svi napori usmjereni upravo na usvajanje ovih zakona, što je uvjet za daljnje europske integracije. Međutim, dugotrajni politički sporovi unutar zemlje, a osobito nesuglasice između bošnjačkih i srpskih političara, predstavljaju glavnu prepreku. Jedan od ključnih problema vezan je uz sjedište Prizivnog odjela Suda BiH. Bošnjačka strana inzistira na njegovu smještaju u Istočnom Sarajevu, dok vlasti RS-a traže da sjedište bude u Banjoj Luci. Ovaj prijepor nije samo administrativne prirode - iza njega stoji politička želja za utjecajem na sudske odluke. Što je, uostalom, bila dokazana praksa i na Sudu BiH. U svjetlu ovih neslaganja bošnjačko-građanski blok unutar vladajuće koalicije razmatra opciju da SNSD izbaci iz vlasti i zamijeni ga predstavnicima oporbenih stranaka iz Republike Srpske. Srpska demokratska stranka (SDS) već je signalizirala spremnost na suradnju te podržava prijedlog da sjedište Prizivnog odjela bude u Istočnom Sarajevu, što bi moglo otvoriti put za usvajanje zakona. No, čak i ako bi se formirala nova koalicija bez SNSD-a, ostaje pitanje bi li Republika Srpska uzvratila blokadom europskog puta donošenjem restriktivnih zakona na entitetskoj razini.
Poruka Izaslanstva EU
Jedna od najspornijih inicijativa u tom kontekstu jest najavljeni zakon kojim bi se rad nevladinih organizacija koje primaju financijsku pomoć iz inozemstva regulirao po uzoru na ruski model. Takav zakon označio bi te organizacije kao "strane agente" i podvrgnuo ih posebnom nadzoru, uključujući mogućnost zabrane rada. Izaslanstvo EU-a u BiH odmah je reagiralo, upozoravajući kako bi usvajanje takvog zakona bilo u potpunoj suprotnosti s europskim standardima i vrijednostima. Glasnogovornik EU-a u BiH Ferdinand Koenig naglasio je da zemlje kandidatkinje za članstvo moraju poštovati demokratska načela i slobodu civilnog društva. S druge strane, Dodik je ostao pri stajalištu da europski put nije u interesu Republike Srpske. On smatra da bi daljnje europske integracije mogle smanjiti institucionalne kapacitete i ovlasti entiteta, što SNSD nastoji spriječiti. Bez obzira na ove izjave, činjenica je da će upravo sljedeći tjedan biti ključan za političku budućnost BiH. Ako se ne pronađe kompromisno rješenje, prijeti daljnja blokada, a to bi moglo dodatno udaljiti BiH od europskih integracija i ostaviti zemlju u još dubljoj političkoj krizi.
