Centri civilnih inicijativa (CCI) pozivaju nosioce vlast na državnom nivou da ne dozvole da svi rezultati budu obezvrijeđeni i poništeni, nego da nastave raditi u interesu građana.
- Opstrukcije i blokade nikom neće koristiti. Samo povratak na stvarne probleme građana i koncentriranje energije na njihovo rješavanje, može dovesti do poboljšanja kvaliteta života u ovoj državi i približavanja Europskoj uniji i njenim standardima - poručila je Ana Lučić na današnjoj pres-konferenciji CCI-a na kojoj je bilo riječi o rezultatima rada Vijeća ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH.
Naglasila je da usporedo s tim treba raditi i na kulturi dijaloga i razumijevanja koje će omogućiti neophodne promjene u ovoj državi (uključujući ustavne i promjene Izbornog zakona) u pravcu njene veće funkcionalnosti i stvaranja mehanizama za otklanjanje blokada i rješavanje spornih pitanja, vlastitim snagama.
- Sve to u interesu svih građana ove države a i u radi pokazivanja da ovdašnji političari imaju neophodan stupanj odgovornosti i sposobnosti da vode ovu državu bez stalnog nadzora međunarodne zajednice - kazala je.
Konsultant za monitoring o radu VM i PSBiH Ivica Ćavar kaže da je Vijeće ministara BiH u 2016. prvi put u posljednjih šest godina u prosjeku imalo jednu redovnu sjednicu tjedno, održavši pritom i 13 izvanrednih sjednica. Broj sjednica u 2016. najveći je, kaže, dosad i jednak broju sjednica koje je Vijeće ministara održalo u prve dvije godine prethodnog četverogodišnjeg mandata zajedno.
Podsjetio je i na analizu strukture realiziranih mjera koje, međutim, ukazuju na najveću slabost aktualnog saziva Vijeća ministara, mali broj utvrđenih zakona. Naime, zakoni zauzimaju manje od dva posto u ukupnoj masi razmotrenih mjera. U 2016. Vijeće ministara BiH utvrdilo je tek 18 zakona, 11 manje nego u prethodnoj godini. Istovremeno, nisu utvrđena čak 42 zakona, koja su po Programu rada za 2016. trebalo da budu realizirana u ovoj godini. Među njima su i neki izuzetno značajni.
Konstatirano je i da, iako je u odnosu na prvu godinu mandata aktuelnog saziva (kad je usvojeno tek 15 zakona, u 2016. taj broj povećan na 25 i iako je to više nego što je prethodni saziv usvojio u drugoj godini mandata) niska zakonodavna aktivnost ostaje kontinuirani problem u radu Parlamentarne skupštine BiH.
- Možda ponajbolje o skromnosti rezultata svjedoči usporedba realiziranog s vlastitim planovima. PSBiH je u 2016. usvojila manje od trećine od broja zakona planiranih planovima domova PSBiH za usvajanje u ovoj godini - istaknuo je.
