Treba imati sreće da bi se u ova vremena doprlo do Orahova Dola, naselja u općini Ravno poznatog, prije svega, po Ruđeru Boškoviću, matematičaru, astronomu, fizičaru, geodetu, filozofu, pjesniku, inače isusovcu rođenom 1711. godine u Dubrovniku.
Carska cesta
Razlog za to su radovi na prometnici Zavala – Slano, koji su započeli koncem prošle godine jer smo pogodili trenutak kada nema obustava. U informaciji o stanju na prometnicama učestalo se naglašava kako će te obustave potrajati idućih godinu dana. Orovci koje smo kontaktirali nemaju na to zamjerki jer će tzv. Carsku cestu, nazvanu tako po Franji Josipu, građenu prije 123 godine, zamijeniti petnaestak kilometara dugačka magistrala s rive u Slanom do pred špilju Vjetrenicu u Zavali. Orahov Do glavno je naselje na budućoj prometnici pa smo se zato spustili u to lijepo seoce.
Ono što je bitno istaknuti, uz spominjanje Ruđera Boškovića, jest činjenica da se njegov otac Nikola upravo iz Orahova Dola potkraj sedamnaestog stoljeća odselio u Dubrovnik, u kojem se slavni znanstvenik rodio. Za Ruđera je znano, međutim, nepoznanica je da je nadbiskup Tomo Medvjedović, zasigurno prvi Hercegovac koji je doktorirao na Sorboni, također iz Orahova Dola. Biskup je bio i Tomin nećak Benedikt, a iz Orahova Dola bio je i niz svećenika, od kojih su neki poginuli braneći narod od uskoka i vjeru od Osmanlija.
- Činjenica da su odavde bila dvojica biskupa te više svećenika pokazuje nekadašnju moć i važnost Orahova Dola, dok su se svi ti ljudi mogli školovati u Dubrovniku pa Italiji; sigurno su ovdje živjeli dobrostojeći ljudi - referira Božo Burum, naš vodič kroz naselje. Usput Božo upozorava da Orahov Do nije bio čuven samo po učenim ljudima nego i "po izvrsnim vinima", od kojih se i dobivao novac za školovanje.
Orahov Do smjestio se ispod brda Orlice. Nedavno smo u Večernjaku otkrili da je to brdo vjerojatno ime dobilo po orlovima, bjeloglavim supovima, koji su sve do posljednjeg rata "stanovali" u špiljama na Crvenim stijenama, iznad naselja. Kuće u Orahovu Dolu imaju tipično hercegovačko-dalmatinski stil gradnje. To podrazumijeva gradnju u strani kako se u plodnu zemlju ne bi diralo. Između kuća su uske kale - kamenom popločane uličice, a uz njih guvna za vršidbu žita. Kamene kuće stisnute su na padini brda, ispod njih se nekada pružalo plodno, danas zapušteno polje, a između polja i kuća stoljećima je prolazio važni karavanski put koji je u međuvremenu zamijenila spomenuta Carska cesta, kojoj su s vremenom primat preuzele okolne ceste. Ništa se nije promijenilo ni nakon što je presvučena asfaltnim slojem jer je ostala uska (tri metra) i krivudava pa je promet zamro, a Orovci se iseljavali.
- Sve će vrijeme pokazati. Treba pričekati i vidjeti na koju će stranu prilike krenuti. Ako bude egzistencije, bit će i povratka. Potrebni su telefon i internet da mladost može odavde raditi neke stvari. Do sada nije bilo ništa, a sada čujemo da s gradnjom ceste dolaze voda, telefon, internet pa se nadamo boljim vremenima - kaže gospar Božo.
Sedam kuća
U Orahovu Dolu sedam je kuća Buruma, na najstarijoj je hrastov nadvratnik.
- Neki su govorili da je prag postavljen 1621. godine. Međutim, trebalo bi to ispitati, kako se to sada radi, ugljikom C-14 - uz osmjeh dodaje Božo.
Na kraju može se zaključiti da su Orahov Do i cijelo Ravno u iščekivanju – što će magistrala Zavala – Slano donijeti. Oprezni su, premda mislimo da će to područje, pa i petnaestak kilometara udaljeno sjedište općine, pretrpjeti korjenite izmjene. S novom prometnicom, koja će preko Ravnog izlaziti na cestu Trebinje – Ljubinje – Stolac, oživjet će trasa nekadašnjeg karavanskog puta kojim su se prema unutrašnjosti pregonili sol, riba, maslinovo ulje, a u suprotnom smjeru olovo i drugi metali iz Bosne.
