Brčko distrikt u narednom periodu mogao bi postati novi financijski centar u Bosni i Hercegovini, zahvaljujući planiranom osnivanju burze koja bi osim lokalnog imala i regionalni značaj, ističe za Fenu predsjednica Gospodarske komore Brčko distrikta Sanela Hadžajlić te dodaje da je komora od početka uključena u ovaj projekt i da je spremna podržati gospodarstvenike u pripremi za rad na berzi.
Gospodarska komora je, kako navodi, željela pokrenuti projekat osnivanja burze i podržava inicijativu.
- Od početka smo konsultirani u vezi projekta i pažljivo radimo na izgradnji, ove za Brčko distrikt, značajne financijske institucije te smo raspolaganju pokretačima projekta za njegovu dalju realizaciju. Osnivanje burze je značajan korak u afirmaciji Brčko distrikta kao stabilnog okruženja za poslovanje, što ne samo će dovesti do povećanja investicija i razvoja postojećih gospodarskih subjekata nego i do mogućnosti novih investitora i umrežavanja s postojećim gospodarstvenicima da Brčko distrikt postane finansijski centar koji će investitorima omogućiti sigurno ulaganje - kazala je Hadžajlić.
S druge strane, kako navodi, građanima će donijeti kvalitetan život, nova radna mjesta te će zaustaviti odliv radne snage. Ovo, prema njenim riječima, predstavlja benefit ne samo za Brčko distrikt već i za ciijelu Bosnu i Hercegovinu.
- Uvođenje burze je značajan korak u afirmaciji Brčko distrikta kao stabilnog okruženja za poslovanje, što će dovesti do povećanja investicija i razvoja postojećih gospodarskih subjekata, ali i otvaranja prostora za nove investitore. To znači nove radne prilike i kvalitetan život za građane, te zaustavljanje migracije - navela je Hadžajlić.
Gospodarska komora, dodaje, planira i edukacije gospodarstvenika u suradnji s osnivačima berze, kako bi lokalne firme bile spremne za trgovanje odmah po uspostavljanju institucije.
- Već sada vidimo veliku zainteresiranost gospodarstvenika, a kroz umrežavanje sa stranim investitorima stvorit će se dodatne poslovne prilike za sve uključene strane. Nećemo čekati svibanj ili lipanj, krećemo ranije, kako bi firme bile spremne čim burza profunkcionira. Gospodarska komora je centar gospodarstvenicima i nastojimo im dati sve potrebne informacije - pojašnjava Hadžajlić.
S obzirom na to da je iskazana velika zainteresiranost gospodarstvenika za osnivanjem i funkcioniranjem burze, Gospodarska komora je planirala edukacije u suradnji s investitorima, odnosno osnivačima Burze.
- U stalnom smo kontaktu s njima i pravimo plan edukacija za članove Gospodarske komore kako bismo im donijeli što više znanja o mogućnostima koje pruža burza. Već sada vidimo pozitivne reakcije gospodarstvenika, veliki interes. Gospodarska komora je uvijek spona između domaćih gospodarstvenika i investitora - navela je.
Širi ekonomski kontekst analizirala je Snježana Zarić s Katedre za ekonomsku politiku, teoriju i razvoj Ekonomskog fakulteta u Brčkom, koja podsjeća da teorije financijskog rasta jasno ukazuju na potencijalne koristi, ali i rizike razvoja financijskih tržišta, posebno na malim i novim tržištima.
- Kroz teorije financijskog rasta i razvoja koje u osnovi ukazuju na kanale kroz koje financijska tržišta (uključujući tu i berze) i institucije, sagledavamo kako burze mogu doprinijeti razvoju jednog gospodarstva. Funkcionalna financijska tržišta omogućavaju efikasniju alokaciju kapitala kroz njegovo usmjeravanje ka produktivnim projektima i firmama, osigurava bolje upravljanje i diverzifikaciju rizika, što je posebno značajno u kontekstu financiranja inovativnih projekata koji su po svojoj prirodi rizičniji i često nemaju pristup bankarskom finansiranju - istaknula je.
Ona ističe da bi burza u Brčkom mogla imati puni smisao ako se poveže s realnim sektorom i inovativnim industrijama, te ako se pozicionira kao regionalna platforma otvorena i za susjedne zemlje.
U kontekstu je li burza može doprinijeti razvoju konkurentnog tržišta i povećanju investicija postoji li rizik od monopolizacije i zatvorenih mreža politički zaštićenih aktera, Zarić objašnjava da bi se u tom slučaju potkopala konkurencija, inovacije i razvojna funkcija burze.
- S obzirom na to da u BiH postoje dvije burze – Banjalučka i Sarajevska, od kojih obje imaju nizak nivo likvidnosti u smislu odnosa prometa i tržišne kapitalizacije i generalno slabu sekundarnu trgovinu akcija, Brčanska berza bi mogla postati generator lokalnog razvoja, a i razvoja BiH. To bi moglo biti realizirano samo ako bi bila praćena osnivanjem slobodne ekonomske zone u Brčkom. To bi moglo potaknuti razvoj inovativnih i izvozno orijentiranih industrija, koje bi se mogle financirati posredstvom Brčanske berze. U takvim okolnostima realni i financijski sektor parelelno bi rasli i razvijali se.
Objašnjava da uspostavljanje burze može povećati štednju i investicije, ali će njeni ućinci biti ograničeni sako ne dođe do tehnološkog napretka.
- S druge strane, dugoročni ekonomski rast može se potaknuti ulaganjem u ljudski kapital, istraživanje i razvoj i inovacije. Stoga ukoliko se posredstvom burze u Brčkom budu financirali inovativni projekti, te potaaknu kompanije da više ulažu u istraživanje i razvoj zbog lakšeg pristupa i nižih troškova kapitala, ona bi mogla doprinijeti dugoročnom ekonomskom rastu lokalnog gospodarstva. Ipak, očekivanja treba zadržati realnim, imajući u vidu dosadašnja iskustva Banjolučke i Sarajevske burze. Ovaj projekat je itekako značajan, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u Europi, pa i u pogledu konkurencije, zato što se ulože u inovativne, u tehnološke napredne kompanije - izjavila je.
U trenutku kada se sve intenzivnije govori o Južnoj plinskoj interkonekciji, američkom interesu za infrastrukturne projekte i energetiku, berza u Brčkom sve se češće tumači kao dio šire strategije dugoročnog ekonomskog i institucionalnog angažmana Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini.
Otpravnik poslova Veleposlanstva SAD-a u BiH John Ginkel, istaknuo je značaj uspostavljanja burze u Brčko distriktu kao važnog koraka ka unapređenju ekonomskih mogućnosti u BiH. Naglasio je da burza može postati pokretač ekonomskog rasta, otvaranja novih radnih mjesta i širenja investicija, te da ulaganje u tržište kapitala predstavlja novu priliku za kompanije i investitore.
Prema njegovim riječima, iskustvo razvijenih tržišta kapitala u SAD-u pokazuje koliko burze mogu doprinijeti rastu i konkurentnosti gospodarstva, a Brčko ima potencijal da postavi novi standard inovativnosti i povjerenja.
U BiH trenutno djeluju dvije berze - Sarajevska i Banjalučka. Sarajevska je primarno fokusirana na tržište kapitala u Federaciji BiH. Iako predstavlja glavno tržište u FBiH, njen promet je relativno nizak u usporedbi s razvijenijim tržištima. To znači da likvidnost nije visoka, a većina transakcija je simbolična ili koncentrirana na nekoliko najpoznatijih kompanija.
Banjalučka berza također bilježi nizak promet i relativno mali broj transakcija, što dodatno ograničava likvidnost tržišta. Primjetno je da su investitori, naročito strani, vrlo ograničeno prisutni, a tržište se uglavnom oslanja na domaće kompanije i investitore.
Otvori KEKS Pay
