Cijena CO2 na burzi je u mjesec i pol dana narasla s 52,6 €/t na 63,2 €/t, pa zašto od toga ne bi profitirali i poljoprivrednici? Zna li se da EU Zelenim planom teži prema Europi kao prvom klimatski neutralnom kontinentu do 2050., i farmeri bi sa zelenom i održivom ekonomijom, sadnjom drveća i drugih biljaka poput trave i ljekovitog bilja koje za sebe vežu više CO2 iz atmosfere od, primjerice, dominantnih nam kultura kukuruza i pšenice, izbjegavanjem sadnje monokultura... mogli, reklo bi se, “uštedjeti” na zagađenju, kakvo će s nekim drugim kulturama proizvesti neka druga farma slične veličine, piše Večernji list.
Poljoprivrednik koji ima 10 ha pravilnim gospodarenjem može “zarobiti” i 200 tona CO2 godišnje, te po cijeni od 60 eura dodatno zaraditi 12.000 eura, čulo se na jučerašnjem predstavljanju projekta i radionice za poduzetnike “Zeleno tržište i dobrovoljno tržište ugljika – GECO2”, koje su u sklopu programa INTERREG V-A CBC Italija – Hrvatska 2014. – 2020. u Biogradu na Moru održali Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije (AGRRA) i talijanska Regionalna agencija za prevenciju, okoliš i energiju Emilia Romagna.
Svrha radionice bila je upravo da se privrednici informiraju o aktivnostima koje proizvode ili smanjuju ispuštanje CO2 u atmosferu te koja je buduća cijena emisije stakleničkih plinova.
Sve veće zagrijavanje
Klimatske promjene koje se događaju su realna prijetnja osjetljivoj ravnoteži našeg planeta i jedna su od najvećih okolišnih prijetnji s kojima će se suočiti naša generacija. Od 1960. do 2010. broj molekula CO2 u atmosferi povećao se 25%. Procjenjuje se da su ljudske aktivnosti uzrokovale približno 1° C (u 2018.) globalnog zatopljenja iznad predindustrijske razine, s vjerojatnim rasponom od 0,8° C do 1,2° C.
– Ovo je pilot-projekt kojim pokušavamo uspostaviti volontersko tržište ugljikova dioksida. Svi smo svjesni klimatskih promjena i moramo raditi na očuvanju naše Zemlje za budućnost. Odatle je i krenula ideja projekta i “zarobljavanja” CO2 u poljoprivredi – objasnila je zamjenica ravnateljice AGRRA-e i voditeljica projekta Ivana Dević. Direktivom EU sve zemlje članice moraju smanjiti emisije CO2 za 50% do 2030., a do 2050. moraju biti karbon-neutralne, tj. “zelene”. Stoga se upravo s pomoću volonterskog tržišta planira uspostaviti trgovanje koje bi i poljoprivrednicima i drugim poduzetnicima bilo interesantno.
CO2 kao zlato
– Kalkulatorima u sklopu projekta izračunavamo početnu količinu CO2 koju svaki poljoprivrednik može “zarobiti” i koliki potencijal za to ima na svojim poljoprivrednim površinama. Uz stručne preporuke i savjete u proizvodnji, “zarobljavaju” CO2, koji zatim stavljaju na tržište i na njemu zarađuju – istaknula je za Večernji list Dević. CO2 je, naime, materijalno pravo na tržištu isto kao i svaka druga dionica, unca zlata ili tona nafte, za koje postoji organizirano tržište kapitala i ovlaštene tvrtke za posredovanje u tim transakcijama (brokeri). Tržište već sada funkcionira s prometima u milijunima eura dnevno te se sve više razvija.
Inovativnim projektom GECO2 namjerava se povećati prilagodljivost na klimatske promjene tako da uspostavi regionalni sustav za monitoring, koji prikuplja podatke o otpornosti, emisijama i apsorpciji stakleničkih plinova uvodeći te promovirajući inovativne politike i tehnike za prilagodbu i ublažavanje klimatskih promjena. Ideja je povezati ove hitne mjere sa stvaranjem, na prekograničnoj i međunarodnoj razini, dobrovoljnog ugljikova tržišta, sposobnog da okolišne mjere budu održive i u ekonomskog pogledu. Na radionici je istaknuto kako je proces “zarobljavanja“ CO2 sasvim prirodan i ne zahtijeva posebne tehnologije. Djelovanjem u poljoprivredi, sadnjom biljaka, u njima se apsorbira CO2 i tako se “zarobljava”.
– Istraživanja su pokazala da neke biljke to rade brže, efikasnije i u većim količinama od ostalih, pa mi sada educiramo poljoprivrednike koje biljke trebaju saditi i na koji način ih obrađivati kako bi povećali “zarobljavanje” CO2. Tako će moći sebi osigurati veće količine koje će moći staviti na burzu – kazala je Dević.
