Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska napravile su popis više desetaka prometnih pravaca koji su ostali zapostavljeni posljednjih desetljeća nakon raspada Jugoslavije, a koji bi se ponovno trebali oživjeti u zajedničkoj kandidaturi kroz fondove Europske komisije. Još prošle godine Europski parlament je odobrio značajna financijska sredstva za povezivanje Europe u iznosu od 29,3 milijarde eura koji su namijenjeni dovršetku ključnih europskih prometnih, energetskih i telekomunikacijskih veza za sedmogodišnje razdoblje 2014. - 2020. godine. Tim sredstvima financirat će se najprije prekogranično prometno povezivanje, dovršetak nedostajućih dionica i rješavanje uskih grla na transeuropskim pravcima.

Veliki broj projekata

Većina sredstava, u iznosu od 23,2 milijarde eura, namijenjena je za prometni sektor, a još 10 milijardi eura za prometno povezivanje bit će na raspolaganju iz posebnog kohezijskog fonda. Velika je to prigoda za vlasti obiju zemalja koje su utvrdile veći broj obnove i izgradnje većeg broja prometnih projekata, posebice zato jer su do sada jako malo novca općenito iskoristili u Hrvatskoj, što iz pristupnih, odnosno predpristupnih fondova koji se odnose na BiH. Kako je za Večernjak potvrdio pomoćnik ministra u ministarstvu prometa i veza Federacije BiH Pavo Boban, s bosanskohercegovačke strane kandidirani su deseci projekata, a jedan od najznačajnijih je povezivanje dijela Hercegovine s Jadransko-jonskom autocestom, odnosno zapadnih i sjevernih dijelova zemlje s prometnim koridorima koji bi BiH snažnije povezali s Hrvatskom, odnosno Europskom unijom. Vlasti hercegovačkih županija ranije su najavile kako će intenzivno raditi na izgradnji brze ceste Mostar - Široki Brijeg - Grude te njihovom povezivanju na Jadransko-jonsku autocestu, odnosno prema Splitu.    

Kompletan članak čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista... 

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura