Zakonodavni prijedlog Europske komisije (EK) upućen 27 država članica za postepeno ukidanje uvoza ruskog prirodnog plina i LNG-a neće utjecati na treće zemlje, u ovom slučaju zemlje kandidate za članstvo u EU regije Zapadnog Balkana (Srbija, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija), koje ruski prirodni plin dobivaju iz plinovoda Turkstream u Bugarskoj u vlasništvu Rusije, objasnila je Europska komisija.
Glasnogovornica EK-a Anna-Kaisa Itkonen rekla je za dtt-net.com da razlog što plinovod Turkstream, u vlasništvu ruskog Gazproma, nije uključen u prijedlog zabrane odnosi se na carinski zakon EU-a, budući da prirodni plin iz Bugarske teče u zemlje koje nisu članice EU-a, unatoč činjenici da ruski plin preko Srbije zatim stiže i do Mađarske, zemlje članice koja se protivi prijedlogu EK-a da se do 2027. prekine uvoz ruskih energenata.
Posjetimo, Europska komisija predlaže zabranu novih ugovore kompanijama o kupnji plina od Rusije na temelju trgovinskih zakona.
Postojeći kratkoročni ugovori za uvoz plinovodima, kao i za uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) morat će se privesti kraju od iduće godine, a za dugoročnije ugovore predviđeni datum okončanja je 1. siječnja 2028., prenosi Indikator.
Kao koncesiju Slovačkoj i Mađarskoj, budući da uvoze ruski plin, odobrit će im se izuzeće da do 2027. godine postepeno izađu iz postojećih ugovora.
Uvoz ruskog plina se sveo tek na 19 posto ukupnog uvoza tog energenta u EU s brojke od oko 40 posto na početku 2022. kada je započela invazija na Ukrajinu.
Jeftiniji ruski plin za domaće tržište. Tranzitna zarada ako se plin transportira prema Srbiji i regiji Mogućnost skladištenja i posredne prodaje (re-export) trećim zemljama. Privlačenje industrije iz EU zbog nižih energentskih troškova.