Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Brojke pokazuju da rastu i izvoz i uvoz, ali je problem što u BiH najviše stiže ono što se ovdje može proizvesti

BiH mora povećati uvoz, ali sirovina koje će služiti za proizvode s oznakom 'Made in BiH'
30. siječnja 2022. u 19:00 0 komentara 153 prikaza
uvoz

Bh. gospodarstvo pokazuje znakove oporavka unatoč činjenici da pandemija i dalje predstavlja ozbiljan problem funkcioniranju jednog od najvažnijih segmenata društva. Od siječnja do studenoga 2021. BiH je izvezla robe u vrijednosti od oko 12,9 milijardi maraka i ostvarila rast od 34,8 posto u odnosu na isto razdoblje 2020., kada se pandemija tek pojavila, pa je ova zemlja bila u najčvršćem "lockdownu", piše Večernji list BiH

Rušenje rekorda

Uvoz u BiH iznosio je 19,4 milijarde maraka, što je za 26,5 posto više u odnosu na prvih 11 mjeseci prethodne godine. Sve brojke proteklih godina idu u prilog tome da rastu i izvoz i uvoz, s tim da je uvoz višestruko veći. Ta je tema dominirala najviše u ožujku prošle godine kada je proglašenje pandemije doslovno paraliziralo svijet i kad smo postali svjesni koliko je važno imati svoje proizvode kako bi udarac krize bio što slabiji. Tada je praktički cestovni, zračni, brodski... promet bio obustavljen i zemlja se mogla osloniti samo na one proizvode kojima raspolaže. Krenula je i priča o važnosti proizvodnje hrane za osobne potrebe, tako da je lani i ove godine takav način življenja srušio rekorde. I koliko god je to važno i koliko bi i to moglo pospješiti izvoz iz BiH, bez uvoza država ne može funkcionirati.

Nedavno je Branimir Perković, ekonomski stručnjak, na Indexu obradio upravo tu temu kroz važnost i uvoza i izvoza iz malih država s naglaskom na to da se ne uvode restrikcije na uvoz, što se u BiH često spominje.

- Jednostavno, kako bi mala država mogla proizvoditi za izvoz, ona mora uvoziti za proizvodnju. Bilo kakve restrikcije uvoza automatski će podizati troškove proizvodnje, a u konačnici smanjivati konkurentnost izvoznih proizvoda. Na kraju će zbog sankcioniranja uvoza pasti izvoz jer će izvozni proizvodi postati preskupi i time manje konkurentni na svjetskom tržištu - navedeno je. Međutim, problem BiH je što ova zemlja uvozi ono što može proizvoditi. Spomenuti prehrambeni proizvodi koji se uvoze u vrijednosti milijuna maraka - od jabuka, preko krumpira pa sve do svinjetine, teletine, piletine, mlijeka... - sve to može nastajati u BiH i može se proizvesti dovoljno za vlastite potrebe i za izvoz, međutim, ovdje se takve stvari prekomjerno uvoze i prodaju po niskim cijenama, tako da domaće i kvalitetno ne može proći. A ne uvozimo, primjerice, u dovoljnoj mjeri neku sirovinu koja bi mogla omasoviti izvoz nekog finalnog proizvoda u metalskoj industriji.

Međutim, morat ćemo. Usporedbe s velikim državama u pogledu uvoza su deplasirane. Jer, primjerice, jedna Njemačka dovoljno je velika, ima radnike svih vrsta, u branši u kojoj ih nedostaje uveze ih i ima tradiciju snažnog gospodarstva te radne etike da se ne mora brinuti zato što ima mali uvoz i što može sve proizvesti u svojoj zemlji, bez straha hoće li neki proizvod biti neisplativ ili se neće moći izvesti. Jer "Made in Germany" uvijek prolazi.

Bez ekonomskog populizma

Prema Perkoviću, kada se govori o zemljama okruženja, BiH i Srbija nemaju dobru pokrivenost uvoza izvozom, a nemaju ni prihode od turizma kao Hrvatska u kojoj se godišnje više zaradi nego što se potroši. - Ograničavanje uvoza na bilo koji način neće dovesti do gospodarskog napretka, uništit će izvoznu konkurentnost, a poskupit će i proizvode za domaće tržište. Svako zagovaranje smanjenja uvoza ekonomski je populizam ili odraz potpunog nerazumijevanja odnosa između izvoza i uvoza u malim državama. Da bi male države bile konkurentne na međunarodnom tržištu i izvozile, one nužno moraju imati veliki uvoz - stav je ekonomskog stručnjaka. Iz svega navedenog još se jednom može rezimirati za BiH - uvoz je dobrodošao, ali onih sirovina koje će pospješiti ono što se u BiH proizvodi i dalje šalje u svijet. Pozitivan primjer mora nam biti industrijska proizvodnja koja je u 11 mjeseci prošle godine rasla za oko 11,1 posto u odnosu na isto razdoblje 2020. Prеrаda drva i proizvodnja proizvoda оd drva skočila je za 36,7 posto, a stav ekonomskih analitičara je da je rast industrijske proizvodnje posljedica oporavka gospodarstva i potražnje za robama u zemljama Europske unije. Ove godine, s obzirom na najave o usporavanju zdravstvene krize, rast bi trebao biti još osjetniji, stoga se BiH mora fokusirati na ono što je bitno.

 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.