Bosna i Hercegovina je u ozbiljnoj krizi. Procjene govore kako se radi o jednom od najozbiljnijih iskušenja od završetka rata s krajnje neizvjesnim ishodom. Stanje se posebno zakompliciralo nakon nametanja izmjena Kaznenoga zakona, a tenzije se dodatno podižu kako se ne bi napravio iskorak s obzirom na to da se približava dan kada bi se trebali otvoriti presudni razgovori o izmjenama Izbornoga zakona.
Predsjednica Hrvatske kršćanske demokratske unije Bosne i Hercegovine Ivanka Barić smatra kako je minimum prava koja Hrvati očekuju jamčenje legitimnog političkog predstavljanja pri biranju dužnosnika u federalni i državni Dom naroda te Predsjedništvo BiH kroz izmjene Izbornoga zakona. To je crvena crta političke grupacije Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH ispod koje nisu spremni na bilo kakav kompromis.
Večernji list: Ulazimo u vruće jesensko razdoblje. Sljedeća godina je izborna. Za hrvatski narod u BiH izmjene Izbornog zakona BiH koje bi onemogućile majorizaciju, a kojoj je izložen od bošnjačke većine, najznačajnije su političko pitanje. Najavljeni su novi pregovori i dolazak međunarodnih posrednika. Mislite li da je do kraja godine moguć dogovor o toj reformi?
- Teško je u ovakvoj situaciji biti optimist. Međutim, s druge strane vrijedi postaviti pitanje što je alternativa. Međunarodni posrednici bili su ovdje i prije ljeta, kada je situacija u BiH bila povoljnija, a rezultat je izostao. To je realnost i činjenica je da se velika većina dužnosnika Europske unije i svijeta uopće ne zamara našim problemima. Jednostavno, nisu upućeni u to. Međutim, u posljednje vrijeme evidentan je pozitivan trend međunarodnih posrednika u razumijevanju stvarnog problema i mislim da su konačno svi shvatili što je stvarni problem. Hoće li dogovor biti postignut do Nove godine, ne znam, ali definitivno se puno ozbiljnije pristupilo ovoj temi i vjerujem da rezultat neće izostati.
Večernji list: Kažete da je u ovakvoj situaciji, kada su odnosi jako zategnuti, teško biti optimist. Što ste pod tim mislili?
- Političke stranke iz Republike Srpske potpisale su zajednički dokument u kojem su rekle da poslije Inzkova zakona ne postoje uvjeti za njihovo sudjelovanje u vlasti na razini Bosne i Hercegovine sve dok se taj Inzkov zakon ne povuče i toga se drže. Jasno je da u takvoj odluci nisu sami. Imaju podršku Srbije i jednog moćnog dijela međunarodne zajednice. S druge strane, imate bošnjačku politiku koju personaliziraju Bakir Izetbegović i njegov Željko Komšić, koji se trude zadržati postojeće stanje. Bakir Izetbegović rekao je da će slučaj “Komšić” spustiti na nižu razinu, što implicira učvršćenje jasne podjele - Srbima Republika Srpska, a Bošnjacima Federacija Bosne i Hercegovine. Bojim se da nam slijedi burno razdoblje blokada funkcioniranja jer Bošnjaci izmjenu Izbornog zakona doživljavaju kao svoj poraz.
Večernji list: Što mogu Hrvati u takvoj situaciji?
- Hrvati, kao i do sada, nude dogovor na temelju Ustava ove zemlje i u njemu zajamčene jednakosti naroda i na temelju relevantnih presuda Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, poštujući više presuda Europskog suda za ljudska prava. Ako Bošnjaci, odnosno bošnjačka politika, nastave i dalje to osporavati, a to je za očekivati, onda nam sami serviraju ono čega se najviše boje - treći entitet. Moramo gospodina Izetbegovića poštedjeti truda da traži nove Komšiće kako bi vladao nad Hrvatima. To više neće proći. Mi smo svoju Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu unijeli u Federaciju BiH i u Bosnu i Hercegovinu, na temelju jednakih prava, a ne da budemo plijen Bakira Izetbegovića i njegovih Komšića. Ne tražimo ništa što nam zajamčeno ne pripada!
Večernji list: S bošnjačke medijske i političke scene čuju se glasovi o nametanju izmjena Izbornog zakona od visokog predstavnika. Kakva su vaša očekivanja u tome smjeru?
- To je samo potvrda onoga što sam prethodno rekla. Bošnjačka politika ne podržava nikakve promjene, a visoki predstavnik ima mogućnost nametnuti promjene Izbornog zakona. S druge pak strane, time preuzima odgovornost za blokade i od bošnjačke komponente. Što je, praktički, iz lošega u gore. Uz to, novom visokom predstavniku gospodinu Christianu Schmidtu ruke je vezao njegov prethodnik Valentin Inzko, koji se deset godina zabavljao pišući pisma Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda protiv političkih predstavnika Srba i Hrvata, da bi na kraju mandata nametnuo svoj zakon kojim je blokirao BiH, ostavljajući svom nasljedniku nerješiv problem.
Ne mislim da će gospodin Schmidt koristiti bonnske ovlasti po ovom pitanju. Ja bih mu iskreno poručila, s obzirom na to da dolazi iz meni sestrinske stranke, da mu glavna odrednica u budućem radu u našoj domovini bude kršćansko i ljudsko načelo pravednosti i neka zna da Hrvati ne traže nikakve ustupke ni od koga, već samo ono što im zajamčeno pripada! •
Avavavavavavavav