Hibridno djelovanje Ruske Federacije na zapadnom Balkanu, uključujući Bosnu i Hercegovinu, prepoznato je u sve većem broju izvješća, a utjecaj koji se izražava kroz stvaranje političkih nestabilnosti uzima danak kada govorimo o europskom putu regije. U godišnjem izvješću Obavještajne zajednice (IC) Sjedinjenih Američkih Država prezentirani su kolektivni uvidi IC-a na najizravnije, najozbiljnije prijetnje SAD-u, prvenstveno tijekom sljedeće godine, a uz ostalo, dio izvješća u koji je Večernji list imao uvid posvećen je upravo području zapadnog Balkana.
Invazija na Ukrajinu
Ruski rat u Ukrajini oživio je, navodi se u dokumentu, strahove od etničkih sukoba i pojačao političke linije razdora na zapadnom Balkanu između Rusije i Zapada.
- Rusija potiče nestabilnost između Srbije, koju favorizira, i Kosova oko državnosti Kosova te podržava odvajanje srpskog entiteta Republika Srpska od Bosne i Hercegovine. Rusija također koristi nevladine subjekte koje sponzorira država kako bi vodila kampanje u cilju opstrukcije NATO-a i EU-a, isticanja srpske žrtve i promicanja veza s Rusijom, posebno u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji, koje imaju veliko srpsko stanovništvo - upozorava se u izvješću koje s posebnom pozornošću upozorava na posljedice ruske invazije na Ukrajinu za ukupnu sigurnosnu situaciju u Europi, ali i stavove europskih zemalja u povodu ovog pitanja. Konstatira se tako kako većina europskih zemalja smatra Rusiju svojim najvećim i najtrajnijim protivnikom.
- Ruska invazija na Ukrajinu, primjena taktika sive zone protiv industrije i civilnog društva u Europi i napori za poticanje zamrznutih sukoba potaknuli su europske stavove i ojačali europski fokus na obranu. Zemlje članice NATO-a i EU-a žele vidjeti rat u Ukrajini riješen na način koji ne samo da će očuvati ukrajinski suverenitet već i odvratiti buduću rusku agresiju u Europi - ocjena je iz izvješća koje prenosi portal Večernjeg lista BiH.
Djelovanje Rusije u području jugoistoka Europe također je jedna od tema o kojoj se nedavno govorilo i u rezoluciji Europskog parlamenta koja tretira strategiju proširenja Europske unije. Rusija se, navodi se u rezoluciji, namjerno miješa u zemlje Istočnog partnerstva i zapadnog Balkana putem hibridnih operacija, prijetnji, uključujući miješanje u izbore i kampanje manipulacije i miješanja stranih informacija (FIMI), nastojeći zaustaviti proces pristupanja EU u tim zemljama i predstavljajući prijetnju sigurnosti i za te regije kroz svoju nezakonitu okupaciju dijelova teritorija triju zemalja kandidatkinja i za cijeli kontinent. Kao odgovor na nestabilnosti upravo se nameće europski put zemalja zapadnog Balkana koje putem reformi mogu osnažiti vlastite političke, demokratske i općenito društvene kapacitete, uz jednako važno podizanje ekonomskih standarda. Nažalost, hibridno djelovanje uzelo je danak ne samo kada je riječ o stvaranju političkih nestabilnosti i naelektriziranog političkog ozračja koje smanjuje mogućnost dogovora u BiH. U društvenom smislu takvo djelovanje u pravilu proizvodi reakcije u vidu pada povjerenja u one politike koje promoviraju integracije, dok osnažuju tzv. suverenističke stavove, služeći se pritom niskom razinom medijskog obrazovanja kao preduvjetom lakšeg i učinkovitijeg plasiranja fake newsa.
Pad potpore za EU
Dokaz je činjenica da je u posljednje četiri godine potpora ulasku u Europsku uniju na razini BiH pala za više od 10 posto. Zašto je to tako, pitanje je na koje nije moguće pronaći jednoznačan odgovor. Uostalom, on mora biti uvjetovan postojanjem više čimbenika koji utječu na ljudsku percepciju - sociologijom skupine, ali i podložnošću neprovjerenim informacijama koje se plasiraju u okviru hibridnog rata koji se vodi protiv Europe. Rezultati istraživanja koje provodi Direkcija za europsko istraživanje pokazuju pad potpore, koja je u 2021. iznosila 80,6 posto, da bi ove godine bila 69,9%. Ulazak u Europsku uniju podržalo bi 82,9% ispitanika u Federaciji BiH, u Republici Srpskoj 46,1% te u Distriktu Brčko 71,3%.•
Otvori KEKS Pay
