Proljetna sjetva pokazuje sve poteškoće s kojima se suočavaju domaći poljoprivredni proizvođači, a koji su prisiljeni boriti se s troškovima koji su posljedica rasta cijena repromaterijala, ali i činjenicom da još uvijek nisu dovoljno konkurentni zbog izostanka snažnijeg korištenja sredstava iz europskih fondova, piše Večernji list BiH.
Prednosti mehanizma
Navedeno stanje jedan je od pokazatelja koliko je važno imati na raspolaganju jasne financijske mehanizme kroz koje će se bosanskohercegovačko selo osposobiti za učinkovitiju i jeftiniju provedbu poljoprivredne proizvodnje, a istodobno posredstvom sustavnih mjera ojačati sve kapacitete, od strojeva do objekata za skladištenje.
Velika prilika za BiH mogla bi se otvoriti uz malo političke spremnosti, a koja bi u konačnici donijela mnogo više dobrobiti za cjelokupnu agrarnu proizvodnju u zemlji, neovisno o tome o kojem je entitetu riječ. Riječ je o Instrumentu pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (IPARD) koji realizira Europska unija, a temeljem kojega su sve države u okružju, osim BiH, dobivale desetke milijuna eura. Za razdoblje od 2014. do 2020. IPARD je imao okvirni proračun od 946 milijuna eura iz proračuna EU-a, a program su koristile Albanija, Crna Gora, S. Makedonija, Srbija i Turska.
Proračunu je svakako doprinosila i svaka od tih zemalja putem nacionalnog javnog financiranja, a korisnici katkad moraju financirati i dio projekta. Sada se otvara novo programsko razdoblje IPARD-a, a u kojemu ovaj put želi sudjelovati i BiH kako bi značajno unaprijedila kapacitete vlastite poljoprivredne proizvodnje. Naime, u programu rada Vijeća ministara BiH kao jedan od strateških ciljeva definira se stvaranje preduvjeta za korištenje IPARD-a. Vijeće ministara tako je najavilo kako će se ubrzati aktivnosti na pripremi i usvajanju cjelodržavne strategije za ruralni razvoj za razdoblje od 2022. do 2027., što predstavlja i glavni uvjet za korištenje pomoći EU-a iz IPA-e III, te intenzivirati napori na postizanju političkog dogovora u vezi s uspostavljanjem institucionalnih struktura nužnih za učinkovito korištenje pretpristupne pomoći za ruralni razvoj iz programa IPARD.
U strateškom cilju nazvanom "Brži i učinkovitiji razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj" precizira se kako će Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH raditi na izradi prijedloga modela IPARD operativne strukture u BiH, a cilj je imati usuglašen nacrt modela koji bi u konačnici otvorio brojne, do sada neviđene mogućnosti za razvoj bh. sela.
Inače, Instrument pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (IPARD) usmjeren je na ruralna područja i poljoprivredno-prehrambeni sektor zemalja u procesu pridruživanja EU. Tim instrumentom EU korisnicima pruža financijsku i tehničku pomoć kako bi njihov poljoprivredni sektor i ruralna područja bili održiviji te usklađeniji sa zajedničkom poljoprivrednom politikom EU-a.
Standardi
Programi IPARD-a temelje se na mjerama utvrđenima na europskoj razini, a među ostalim, uključuju mjere koje se odnose na ulaganja u fizičku imovinu poljoprivrednih gospodarstava, kao i u fizičku imovinu koja se odnosi na preradu i stavljanje na tržište poljoprivrednih i ribarskih proizvoda. U potonjem slučaju riječ je o pomoći da se projekti poduzeća za preradu hrane usklade sa standardima sigurnosti i zaštite okoliša EU-a. Kroz IPARD se financiraju i mjere koje se odnose na okoliš, ekološki uzgoj i klimatske promjene, ali i strategije lokalnog razvoja, odnosno financiraju se lokalne akcijske skupine koje provode svoje strategije lokalnog razvoja odozdo prema gore.
Segment podrške uključuje i pomoć ruralnim poduzećima i obiteljima koje se bave poljoprivredom, a žele razvijati nepoljoprivredne djelatnosti, kao i podupiranje, osposobljavanje, analize, praćenje programa, jačanje kapaciteta i pripremu lokalnih akcijskih skupina. S ovim sredstvima na raspolaganju poljoprivredni proizvođači u BiH dobili bi nove prilike za razvoj djelatnosti, ali i za nužne procese modernizacije koji su pretpostavka jačanja konkurentnosti, odnosno podizanja letvice kvalitete.
