Na sastanku koji su u Banjoj Luci održali resorni ministri zaduženi za pitanje poljoprivrede razmatrale su se moguće protumjere Hrvatskoj, odnosno Europskoj uniji, u slučaju da se ne omogući izvoz mlijeka iz ove zemlje u EU nakon sastanka koji se sljedećeg tjedna o tome treba održati u Bruxellesu, piše Večernji list. Potvrdio je to ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović koji je istaknuo kako je mlijeko iz BiH iste ili bolje kvalitete nego mlijeko iz Hrvatske te da BiH ima pravo štititi svoje proizvode. Pritom Šarović nije otkrio kakve bi mjere prema Hrvatskoj, odnosno zemljama EU, uvele vlasti BiH, izražavajući uvjerenost da će se na sastanku s predstavnicima Opće uprave Europske komisije za hranu u Bruxellesu sljedećeg tjedna odbiti hrvatski prigovori da se mlijeko iz BiH ne može izvoziti u Uniju. “Mi znamo koje će to biti mjere, ali nećemo to sada objaviti. Apsolutno smo uvjereni u pozitivan ishod”, rekao je Šarović. Prema medijskim navodima, BiH razmatra mogućnost uvođenja zaštitnih mjera prelevmana, opterećenja za proizvode iz Hrvatske, ali i svih zemalja članica Europske unije, a kao moguće mjere ne isključuje se, što su ranije u pregovorima s predstavnicima EU nagovještavali predstavnici BiH, i potpuno ukidanje režima tzv. autonomnih trgovinskih povlastica (ATM) koje vrijede između Hrvatske i BiH. 

Posebne mjere

Uvođenje prelevmana je posebna vrsta nameta koji se naplaćuju na uvozne poljoprivredne proizvode. Naplaćivanjem prelevmana omogućava se izjednačavanje ili čak poskupljenje, u pravilu nižih cijena iz EU-a, za robe iz Europske unije, a u ovome slučaju radi se o mlijeku i mliječnim proizvodima. Na taj bi način vlasti novac prikupljen naplatom prelevmana usmjeravala u proračun koji bi se namjenski koristio za subvencioniranje i razvoj poljodjelstva. Prelevmani na mliječne proizvode koriste se za unapređivanje, promicanje i istraživanje tržišta mlijeka i mliječnih prerađevina. Puno ozbiljnija, ponajprije ekonomski, ali i politički, poruka iz BiH, o čemu je već razmišljao dio predstavnika (hrvatski su dužnosnici bili protiv, kao i protiv prelevmana) bila bi raskidanje ATM-a što bi se odrazilo i na stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) i europski put zemlje. Hrvatska je ranije uložila prigovor na izvoz mlijeka iz Bosne i Hercegovine u Europsku uniju tvrdeći da mljekare i cijeli sustav proizvodnje na udovoljavaju europskim standardima. Nakon toga su predstavnici vlasti iz BiH razgovarali s dužnosnicima za hranu i veterinarstvo u Bruxellesu tražeći da se uklone zapreke za izvoz mlijeka. Prema tim navodima, sljedećeg će tjedna Europska komisija odlučiti jesu li prigovori Hrvatske opravdani.

Tradicionalna trgovina

Taj je potez Hrvatske uslijedio prije svega kao pritisak da BiH pristane na potpunu primjenu sustava tradicionalne trgovine, odnosno potpune liberalizacije izvoza i uvoza roba, oko čega su se složile sve zemlje osim BiH. Protivljenje takvom ‘ustupku’ izrazila je većina srpskih političara u BiH, a kasnije se u javnosti uspješno ‘prodala’ priča kako bi time bila ugrožena bosanskohercegovačka poljoprivreda. Istina je da bi se to dogodilo s mljekarskom industrijom, ali sada zbog takvog stava bh. vlasti velike posljedice trpe svi drugi proizvođači među kojima su oni koji već pune dvije godine ne mogu izvesti rajčice, luk, bijeli luk, krumpir, ostalo povrće, ali i smokve, mandarine, limune, grožđe, jabuke, kruške, marelice, trešnje i višnje, breskve, šljive... Zbog sadašnjeg odnosa iz EU, ove robe ili ne mogu prijeći granicu ili su, pak, potpuno nekonkurentne. No, dio vlasti je ipak izradio procjenu kako bi između izbora da Europska unija pritisne BiH kako mora ići dalje u liberalizaciju trgovinske razmjene, manje posljedice ostavilo raskidanje tog trgovinskog odnosa i pronalaženje alternativnih tržišta prema kojima se BiH puno snažnije otvorila posljednjih godina. Upozoreno je kako bi u slučaju popuštanja bosanskohercegovačke strane na udaru bili proizvođači mlijeka, odnosno mljekare za koje je ustvrđeno kako za sebe vezuju oko 30.000 ljudi. Zbog promijenjenih uvjeta na tržištu BiH, za više stotina milijuna profitirale su Srbija i Turska, a za toliki iznos su izgubile Hrvatska i dio zemalja Europske unije.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura