Gubitak arbitražnog spora sa slovenskom kompanijom Viaduct, a zbog kojega je Republika Srpska obvezna platiti 110 milijuna maraka, tek je kap u moru iznosa koji bi mogli, ako stvari krenu loše za BiH, doći na naplatu jer, osim Viaducta, trenutačno je aktualno još šest arbitražnih postupaka čija vrijednost premašuje dvije milijarde maraka, piše Večernji list BiH.
U većem broju slučajeva riječ je upravo o procesima koji se odnose na industrijski i elektroenergetski sektor, a sve zajedno otvara pitanje zašto se aktivnosti na osiguranju i zaštiti interesa BiH, odnosno njezinih entiteta, nisu ranije, adekvatnije i odlučnije poduzimale.
Niz slučajeva
U fokusu javnosti ovih je dana tužba koju je protiv Bosne i i Hercegovine pokrenula kompanija Mittal iz Indije, a kojom traži nadoknadu štete u iznosu od 400 milijuna američkih dolara, odnosno više od 700 milijuna KM, zbog kršenja bilateralnog ugovora o ulaganjima između Indije i Bosne i Hercegovine (BIT) potpisanog 2006. godine, a koji se tiče ulaganja u GIKIL.
S druge strane, čini se kako bi jedan od postupaka ipak mogao završiti, uvjetno rečeno, pozitivno, odnosno bez potrebe za isplatom ogromnih sredstava koja se potražuju putem arbitraže. Riječ je o slučaju u kojemu Elektrogospodarstvo Slovenije od Rudnika i termoelektrane Ugljevik potražuje dug u iznosu od 67 milijuna eura. U suprotnom, prijeti pokretanjem arbitraže.
U upravi ovog poduzeća ističu kako su vrlo blizu konačnog dogovora sa slovenskom stranom, a nedavno je za BHRT potvrđeno kako do arbitraže neće doći. U međuvremenu iz Ugljevika je stiglo i priopćenje u kojemu navode kako su Elektroprivreda Slovenije i nadležni u BiH postigli suglasnost i zajednički uputili prijedlog Arbitražnom vijeću u Washingtonu za odgađanje do 31. srpnja eventualnog nastavka arbitražnog postupka po zahtjevu ove slovenske kompanije protiv BiH, koji se zasniva na samoupravnim sporazumima iz razdoblja bivše SFRJ.
U povodu pojedinih medijskih objava koje se odnose na ovaj postupak, iz Uprave RiTE ističu da nije primjereno dalje komentirati takve špekulacije dok je postupak u tijeku.
- Uprava ostaje pri stavu da neće davati dodatne izjave dok se službena procedura ne okonča, nakon čega će javnost o svemu biti pravodobno informirana - navodi se u priopćenju iz RiTE.
Nadalje, u smislu gradnje energetskih objekata valja uputiti i na preostala dva slučaja. Jedan od njih je vjetropark Nevesinje, odnosno Trusina, u kojemu je tvrtka Kermas energija, koja je većinski vlasnik udjela u tvrtki Eol Prvi iz Nevesinja, prošle godine uputila vlastima u Bosni i Hercegovini, odnosno Vijeću ministara BiH i Vladi Republike Srpske, opomenu pred pokretanje arbitražnog postupka. Vrijednost: oko 102 milijuna eura. Također, na prostoru Republike Srpske postoji još jedan spor.
Riječ je o višedesetljetnom slučaju u kojemu Hrvatska elektroprivreda ima potraživanja na osnovi ulaganja koja je vršila u ovu elektranu u vrijeme bivše države. Još 2017. godine Pravobraniteljstvo BiH izdavalo je hitne zahtjeve u cilju mirnog rješavanja zahtjeva Hrvatske elektroprivrede (HEP), a koja potražuje, i to na temelju ulaganja u Rudnik i termoelektranu Gacko, odštetu od 100 milijuna eura. Tada je formirano i povjerenstvo, no izgleda kako su rezultati ipak izostali. Protiv BiH postoje još dva arbitražna postupka niže financijske vrijednosti, a sve govori u priliku zaključku s početka teksta, kako se nad državu nadvila ogromna financijska obveza koja prijeti poremetiti fiskalnu stabilnost proračuna.
BiH vratila sredstva
S druge strane, valja navesti kako je u jednom slučaju BiH bila ta koja je tražila odštetu te u tomu i uspjela. Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, uz suradnju s Pravobraniteljstvom BiH, uspješno je zaključilo proces povrata sredstava u iznosu od 1,959.973 američka dolara, koja su ranije bila uplaćena Globalnom savezu za cjepiva (GAVI) za nabavu cjepiva protiv COVID-19.
Otvori KEKS Pay
