Erdal Trhulj, biviši ministar enrgije, industrije i rudarstva FBiH govorio je za N1 o situaciji u energetskom sektoru u državi.
"BiH ne smije nijednog trenutka odustati od ispunjavanja uvjeta i članstva u Energetskoj zajednici. Mislim da je za državu BiH ali i oba entiteta shodno njihovoj ustavnoj nadležnosti u sektoru energije, biti u Energetskoj zajednici jednako kao i biti članica EU ili NATO saveza, zato što Energetska zajednica pruža jednu sigurnost u ovom sektoru, sigurnost u opskrbljivanju, mislim da je neupitno da BiH mora ispuniti sve uvjete da ostane članica EZ", kazao je Trhulj.
Naglasio je da BiH ovisi isključivo od vanjskog tržišta.
"Dosta toga u energetskom sektoru se lomi preko opskrbe plinom, međutim mi kao država nismo proizvođač plina, nego isključivo ovisimo od vanjskog tržišta. Mi smo praktično naslijedili sustav iz prošlog uređenja gdje se opskrbljivanje plina vršilo isključivo iz Rusije i to se od 1996. na ovamo nastavlja. Stalno se prave aneksi s Rusijom. Energetska zajednica je predviđala ovo što se događa u cijeloj Europi da dođe do liberalizacije tražišta opskrbe plinom, to bi značilo da osnujemo prijevoznika plinom koji će upravljati plinovodom da svi koji ispune određene uvjete mogu biti opskrbljivači i trgovci plinom, nešto slično što imamo u sektoru električne energije. To bi dalo dodatni kvalitet krajnjim korisnicima odnosno građanima jer bi došlo do opskrbe plinom od različitih proizvođača, a to bi sugurno utjecalo i na cijenu plina, osobito građanima", kazao je.
Trhulj smatra da iako je nedavno isplaćen klirinški dug prema BiH od Rusije, zaboravlja se da je BiH dužna Rusiji više od 100 milijuna dolara za plin u tijeku rata.
"U ovoj priči s Rusijom, mi smo nedavno dobili, odnosno isplaćena su nam sredstva po klirinškom dugu ali ne smije se zaboraviti da mi dugujemo Rusiji preko sto milijuna dolara za isporučeni plin tijekom agresije na BiH i ta su sredstva stalno nekako čuvana kao jedan jamac Rusiji da ćemo mi taj dug isplatiti ili da će se poravnati. Sada mi praktično postajemo dužnici Rusiji i za sredstva koja će biti jako teško platiti i bit će teško u BiH naći suglasnost odakle izdvojiti sto milijuna dolara", kazao je i dodao:
"Vezat ćemo se izgleda samo za jednog isporučitelja i normalno je da će nam sada stalno pojavljivati se novi zahtjevi za povećanje cijene plina jer ukoliko imati samo jedan izvor opskrbe on će maksimalno koristiti to da vam poveća cijenu, zbog toga se mora što prije provesti reforma u plinskom sektoru".
"Ja sam siguran da se nadležne institucije mogu dogovoriti, jer stalno smo na pragu toga. Uvijek preovladaju određeni sitni interesi. Nekada zbog BH gasa zbog nekih 30,40 zaposlenih mi nećemo usvojiti zakon o plinu na federalnoj razini, pa onda zbog Energoinvesta koji naplaćuje nekih 1 do 2 % na cijenu plina nećemo prihvatiti neke izmjene u plinskom sektoru, a onda iz RS opravdano postavljaju određene uvjete i zadiru u ustavne nadležnosti a oni nemaju neko veliku i značajnu opskrbu plinom, najznačajnije je u Zvorniku, Biraču", kazao je Trhulj.
Još je istaknuo da dogovor o Zakonu o plinu na državnoj razini nema alternativu.
"Dogovor o zakonu o plinu na državnoj razini nema alternativu. Mi već imamo državnog regulatora DERK i vrlo lako bi se dalo urediti ono što je državna nadležnost a to je pitanje prijevoza i cijene prijevoza, a onda zašto ne i otvoriti privatnom sektoru da nađe svoj interes i da gradi plinovode i da dobijemo nove prijevoznike plinom koji će biti uređeni DERK-om kao i ovaj sada postojeći", dodao je on.
