Kiseljačanka Ljiljana Lovrić preuzela je novi mandat na dužnosti zamjenice ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, jednog od najvažnijih ministarstava, osobito u kontekstu EU puta BiH. U intervjuu govori upravo o europskom putu BiH, novom sazivu Vijeća ministara na čijem je čelu prvi put žena, zaštiti domaće proizvodnje te mjerama ublažavanja ekonomske krize.
Večernji list: BiH je u rekordnom roku nakon izbora dobila Vijeće ministara BiH na čijem je čelu prvi put žena - Borjana Krišto. Najavljuju li te činjenice neke nove vjetrove u radu državne vlasti?
- Što se tiče rokova i uspješnosti, to ne bih dovodila u korelaciju. No, kada govorimo o ženama na čelu vlada, u našem slučaju na čelu Vijeća ministara, mišljenja sam da je to prednost i pozitivan iskorak. U parlamentarnim demokracijama postoji opredjeljenje za jednakost žena i muškaraca u političkom odlučivanju i to je preduvjet istinske demokracije. Ipak, i uz sve to, stanje je takvo da su danas na čelu država i vlada žene u samo 22 od 193 suverene zemlje svijeta. UN predviđa da će se, ako budemo išli ovim tempom, jednaka zastupljenost postići za nekih 130 godina. Kada se sve to sagleda, možemo kazati kako "pušu" neki novi vjetrovi u BiH koji mogu, a uvjerena sam i da hoće, donijeti rezultate za dobrobit svih, posebice jer predsjedateljicu Krišto dugo poznajem i mogu kazati kako je riječ o vrlo sposobnoj i iskusnoj ženi.
Večernji list: Koliko ste zadovoljni sastavom Vijeća ministara, najprije u kadrovskom segmentu te u regionalnoj zastupljenosti ministara i zamjenika?
- Ono o čemu mogu govoriti i komentirati jest hrvatska sastavnica Vijeća ministara, nas šestero. To su, kao i do sada, vodeći računa i o spolnoj i regionalnoj zastupljenosti, odabrani i izabrani kompetentni ljudi, bez mrlje u karijeri. Što se tiče drugih dviju sastavnica, svatko je predložio onoga za koga je mislio i vjerovao da će ga najbolje predstavljati. Na javnosti je da prosudi tko je napravio dobar odabir.
Večernji list: Kada govorimo o Vijeću ministara, uz ministre imamo i zamjenike. U Vladi FBiH, kao ni u županijskim vladama ih nema. I koliko god nam se činilo kako je to previše ministara, nije li paritet spas i dobar kontrolni mehanizam?
- Apsolutno se slažem. U složenim političkim odnosima, nimalo iskrenim, potrebni su mehanizmi koji će kontrolirati jednostrano donošenje odluka. Stoga je pozicija zamjenika ministra dobar kontrolni mehanizam i korektiv. U Vijeću ministara to dosta dobro funkcionira. Ukidanjem tog mehanizma na nižim razinama spriječena je fluidnost pouzdanih i pravodobnih informacija, što je važno prilikom donošenja odluka. Samo pravodobnim protokom kvalitetnih informacija možemo biti aktivni sudionici u kreiranju i donošenju odluka koje će biti u korist svima.
Večernji list: Vratimo se Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u kojemu ste dobili još jedan mandat zamjenice ministra. Jedno važno ministarstvo, a pitanje je dodatno dobilo na značaju dobivanjem statusa kandidata za EU, odnosno ubrzanjem europskog puta.
- Vrlo je važno napraviti razliku između "dobivanja" i "stjecanja" statusa kandidata. Vi ste to nazvali pravim imenom. BiH je "dobila" status kandidata, darovan nam je kao znak dobre volje i pružene prijateljske ruke. Spominjanje europskog puta i integracija u dnevnopolitičke svrhe posljednjih je godina na neki način devalviralo cjelokupan proces. Tu ne mislim samo na domaće političke dužnosnike, kao krivce, nego i na međunarodnu zajednicu u BiH. Jasno je već odavno tko u BiH želi europski put, a tko ne i tko blokira svako približavanje EU, bilo u političkom bilo u gospodarskom smislu. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupio je na snagu sredinom 2015. i neodređenog je roka trajanja, a mi smo to, izgleda, doslovno shvatili, zbog čega jako kasnimo s ispunjavanjem obveza. To je sporazum koji podrazumijeva ekonomsku, sigurnosnu, političku i regionalnu suradnju i reforme tih sektora. Mi kasnimo sa svime. Naravno, ako zaista postoji iskrena namjera i volja da se izrečeno i provede, onda možemo stići sve što smo do sada trebali, a nismo uradili. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa je po nadležnostima najvažnije ministarstvo kada govorimo o EU putu. Mogu kazati da se više od 50% obveza tiče samo ovog ministarstva. Naravno, kasnimo i mi sa svim aktivnostima jer je većina tih nadležnosti podijeljena između entiteta te, kako biste nešto proveli, morate prvo postići dogovor nižih razina vlasti pa tek onda raditi dalje. Obveza je mnogo i, kako sam već kazala, ako postoji iskrena namjera da se provede i ispuni sve što nas čeka, onda je naš europski put siguran, a mi vjerodostojni partneri za daljnju suradnju s našim prijateljima iz EU-a.
Večernji list: Iz vašeg odgovora zaključujem kako će teme vezane uz članstvo u EU biti u fokusu rada Ministarstva u kojemu ste na dužnost zamjenice ministra.
- Upravo tako. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u portfelju nadležnosti ima sektore koji su ključni kada govorimo o pristupanju EU i reformama. Tu prvenstveno mislim na sektor energetike, poljoprivrede, zaštite okoliša, međunarodne trgovine. Ti sektori su ključni, naravno da značaj drugih ne umanjujem, u procesu pristupanja i reforme koje se moraju provesti u smislu usklađivanja zakonodavstva do njegove provedbe jako su opsežne i teške. Ministarstvu je to u fokusu posljednjih godina i te aktivnosti će se u idućem razdoblju intenzivirati.
Večernji list: Prošla je godina od početka rata u Ukrajini. Nakon pandemije COVID-19, kriza, ponajprije ona energetska zbog rata u Ukrajini, pogodila je i BiH, stigao je i val poskupljenja. Postoje li zajedničke mjere kako ublažiti posljedice kriza te tako pomoći stanovnicima BiH koji su pogođeni poskupljenjima, počevši od energenata?
- BiH je najveći problem njezina podijeljenost i što u kriznim vremenima stvarno odgovorne razine vlasti ne preuzimaju odgovornost, nego je pokušavaju prebaciti drugome. Stvarno odgovorni za ublažavanje posljedica krize, u posljednjim događanjima energetske krize i vala poskupljenja, jesu entiteti koji su, po mom mišljenju, više promatrali nego što su djelovali, a i ono što su djelovali, mislim da je bilo nedostatno, pa nekada možda i pogrešno. Jedan od osnovnih postulata kod rasta inflacije jest da ne potičete javnu potrošnju jer time zapravo potičete daljnji rast inflacije. Tvrdilo se kako je inflacija uvezena, što jest i bilo u najvećoj mjeri, i da na nju ne možemo utjecati, no drugačijim mjerama to se moglo ublažiti. To je sada već "popustilo" i više nitko ne razgovara o toj temi. Ista je stvar i s energentima. Krizu ne rješavate ukidanjem trošarina, nego setom makroekonomskih i fiskalnih mjera kao alata stabilnosti gospodarstva, ali za takvo što mora postojati multidisciplinarni pristup i trebaju sudjelovati svi u lancu odlučivanja. Tako da je odgovor na vaše pitanje negativan. BiH nema zajedničkih mjera kojima bi se ublažile posljedice svega što ste naveli.
Večernji list: Među mjerama koje se očekuju od svih institucija vlasti su i one o jačanju domaće proizvodnje, osobito poljoprivrede. Ima li BiH načina ponajprije zaštititi svoju proizvodnju te potaknuti rast?
- A tko kaže da domaća proizvodnja nije zaštićena!? BiH je kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju dobila takve carinske koncesije i zaštitu poljoprivrednih proizvoda kao što nije dobila ni jedna zemlja iz regije. Isti slučaj je i s CEFTA-inim sporazumom. I onda se postavlja pitanje od koga mi to trebamo zaštititi domaće!? Moj odgovor je od nas samih jer smo sintagmu "zaštita domaćeg" počeli zloupotrebljavati. Ne možemo prihvatiti obveze kroz SSP i ne ispuniti ih te onda tražiti da bh. proizvodi nesmetano idu na tržište EU-a bez ispunjavanja standarda, a mi njihovo sve zabraniti. Mislim da to baš nije put kojim se štiti domaća proizvodnja. Domaća proizvodnja najbolje se štiti ispunjavanjem standarda i obveza. Samo tako našim proizvodima osiguravamo pouzdana tržišta, a gospodarstvu prihode. U dijelovima poljoprivredno-prehrambenog sektora gdje smo ispunili uvjete i postigli standarde bh. proizvodi bez problema idu na tržište EU-a, a to su mlijeko, mliječni proizvodi, piletina, jaja za preradu. Poticajna politika je drugačija nego ona u EU, neučinkovitija, ali njezini kreatori su udruge poljoprivrednih proizvođača, i još je uvijek borba koja će proizvodnja dobiti više novca - biljna ili animalna. Sve to je potpuno pogrešno. BiH je propustila milijune financijske pomoći za sektor poljoprivrede jer još uvijek, ni nakon 12 godina, nije dogovorila tzv. IPARD operativnu strukturu. Mnogo je toga o čemu bismo mogli razgovarati, ali ako sve zbrojimo, možemo zaključiti kako je do nas.
Večernji list: Koji su još prioriteti u radu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa?
- Teško je kazati kako je nešto više ili manje važno, ali, evo, možda bih istaknula važnost ispunjavanja obveza iz ugovora o energetskoj zajednici, čime bi se slučajevi otvoreni protiv BiH zatvorili i tako bismo dobili pristup sredstvima za ulaganje u elektroenergetski sektor. Prevažno je i postići dogovor oko operativne IPARD strukture kako bismo poljoprivrednim proizvođačima i prerađivačima osigurali pristup bespovratnim sredstvima. Vrlo važna aktivnost je i završetak aktivnosti i usvajanje strategije zaštite okoliša tzv. BiH ESAP 2030, što nam otvara pristup IPA sredstvima, koja iz okoliša nemamo već godinama, a kroz to i ispunjavanje ciljeva Zelene agende i omogućavanje energetske tranzicije.
