BiH je u prošloj godini ostvarila izvoz u vrijednosti od 9,21 milijardu KM, što pokazuje da je izvoz povećan 3,09 posto u odnosu na godinu prije. Uvoz u BiH u 2015. godini iznosi 15,40 milijardi KM, što je manje za 2,45 posto u odnosu na prethodnu godinu, piše Večernji list BiH. Pozitivni učinci povećanja izvoza i smanjenja uvoza u 2015. godini rezultirali su smanjenjem vanjskotrgovinskog deficita za 9,68 posto u odnosu na 2014. godinu. Vanjskotrgovinski deficit u prošloj godini iznosi 6,18 milijardi KM.
Europska unija definitivno je najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH, na čije tržište je izvezeno robe u vrijednosti 6,56 milijardi KM i izvoz je povećan u odnosu na 2014. godinu za 2,10 posto. Uvoz je, također, povećan za 1,05 posto i iznosio je 10,55 milijardi KM.
Pozitivni učinci izvoza
Najznačajniji partner iz Europske unije je Hrvatska. U 2015. godini, u usporedbi s prethodnom godinom, došlo je do smanjenja ukupnog uvoza proizvoda iz Hrvatske za 6,09 posto, kao i izvoza za 3,61 posto. U strukturi po skupinama proizvoda u prošloj godini došlo je do smanjenja uvoza proizvoda životinjskog podrijetla (meso, ribe, mlijeko) uz istovremeno povećanje izvoza ovih proizvoda. Također, smanjen je uvoz voda, povrća i njihovih proizvoda, dok je izvoz u Hrvatsku iz ove skupine proizvoda povećan. Ono što je svakako neizvjesno jest vraćanje BiH na “tradicionalni način trgovine”, u čijem slučaju bi došlo do bitnih poremećaja u vanjskotrgovinskoj razmjeni s Hrvatskom. Nakon EU, zemlje CEFTA-e 2006. u razmjeni roba s BiH sudjeluju s 15,4 posto u ukupnom opsegu vanjskotrgovinske razmjene.
Najznačajniji vanjskotrgovinski partner iz CEFTA-e je Srbija. Iz BiH je prema Srbiji u 2015. godini izvezeno oko 816 milijuna KM, što pokazuje da je izvoz smanjen za 4 posto u odnosu na 2014. godinu, dok je uvoz povećan za 6,3 posto i iznosio je 2,13 milijardi KM. Prema sektorskoj strukturi vanjskotrgovinske razmjene sa Srbijom, primjetno je povećanje uvoza proizvoda agroindustrijskog sektora. Najvećem povećanju pridonio je uvoz proizvoda životinjskog podrijetla uz istovremeno smanjenje izvoza ovih proizvoda. Na tržištu EFTA-e BiH nije ostvarila značajnije pomake vanjskotrgovinske razmjene u odnosu na 2014. godinu. Najznačajniji partner EFTA-e je Švicarska s kojom se gotovo i obavlja sva vanjskotrgovinska razmjena s BiH.
U tzv. ostalim tržištima ili trećim zemljama najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH je Turska, zatim Kina. Tursko tržište je bilo profitabilno za agroindustrijski sektor, koji bilježi povećanje izvoza za 100,39 posto u odnosu na 2014. godinu, prvenstveno zahvaljujući izvozu mesa i mesnih prerađevina, proizvodima mlinske industrije, ulju, raznim proizvodima za prehranu, itd. U svemu tome ne treba isključiti činjenicu da je osnovica usporedbe za izvoz iz prethodne godine niska, jer je agroindustrijski sektor pretrpio pad izvoza uslijed elementarnih nepogoda koje su zadesile BiH u svibnju 2014. godine.
Povećan izvoz voda
Za razliku od prijašnjih godina, evidentno je povećanje izvoza voda, gdje su Srbija, Hrvatska i Njemačka zemlje u koje se najviše izvozilo u 2015. godini. No, BiH je još uvijek daleko od povoljnog ambijenta za agroindustriju jer još uvijek bilježi visoku negativnu pokrivenost uvoza izvozom i ovo bi trebao biti ključni argument u slučaju pregovaranja BiH s Europskom unijom o “tradicionalnom načinu” trgovine. S druge strane, drvni sektor nastavlja s rastom izvoza. U 2015. godini izvoz se povećao za 6,04 posto, od čega se i dalje, nažalost, najviše izvozi drvo i drveni ugljen.
Međutim, pozitivan pomak u ovom sektoru ostvaren je u izvozu namještaja i sl., i taj porast iznosi 5,91 posto te kod proizvoda grafičke industrije koja je zabilježila značajan rast. Povećan izvoz ostvaren je i u kemijskoj i metalskoj industriji s naglaskom na namjensku industriju. Međutim, konstantan problem u većini sektora je negativan saldo vanjskotrgovinske razmjene. Iz ovih statističkih pokazatelja nije teško zaključiti da je vanjskotrgovinski deficit BiH smanjen prvenstveno zahvaljujući blagom smanjenju uvoza u 2015. godini u odnosu na prethodnu godinu, vjerojatno uslijed slabije domaće potražnje.
Uslijed postupnog oporavka ekonomske situacije u okruženju, niskog baznog efekta iz 2014. godine kao i pada svjetskih cijena, praćenog deflacijom u BiH, u 2015. godini BiH bilježila je blagi ekonomski rast. Jačanje izvozne potražnje u izvozno orijentiranim granama prerađivačke industrije u idućem razdoblju za BiH značilo bi nastavak pozitivnih kretanja ekonomskih trendova.
