Unatoč općenitom dojmu kako u BiH postoje brojne prepreke za investitore koje ih u startu odbijaju od ulagačkih pothvata, stvarnost je zapravo nešto drugačija, barem kada govorimo o jednom tipu poreza koji je među najnižima u Europi, piše Večernji list BiH.
Riječ je o porezu na dohodak koji je u Federaciji BiH 10 posto, a u Republici Srpskoj 8 posto, što BiH kao državu čini jednom od onih koja je u tom segmentu u komparativnoj prednosti kada je riječ o ulaganjima.
Prednosti
Nastranu politička previranja, koja su često glavni sputavajući razlog i dalje niske razine investicija, porezna politika prilično je blagonaklona prema investitorima, a kada se tomu dodaju i relativno niske cijene električne energije, kao i radne snage općenito, dolazimo do zaključka kako se BiH, uz malo političke volje, može mnogo bolje pozicionirati na europskoj karti poželjnih ulagačkih destinacija.
Portal Euronews Business uradio je analizu na osnovi podataka Tax Foundationa iz kojih je vidljivo kako su Danska (55,9%), Austrija (55%), Portugal (53%), Švedska (52,3%) i Belgija (50%) neke od zemalja s najvišim stopama poreza na osobni dohodak. S druge strane, Rumunjska (10%), Bugarska (10%), Bosna i Hercegovina (10%), Kosovo (10%) i Sjeverna Makedonija (10%) su europske zemlje s najnižim porezima na dohodak. Ipak, Dance, primjerice, tako visoka stopa ne zabrinjava, oni smatraju kako je riječ o ulaganju u zajedničku budućnost zemlje i društva ili kupnji određene kvalitete života. Danska je četvrtu godinu zaredom rangirana kao druga najsretnija zemlja na svijetu prema Svjetskom izvješću o sreći za 2023.
Time se svim segmentima društva, neovisno o spolu, društveno-političkom i ekonomskom položaju, omogućuje korištenje istih mogućnosti, čime se znatno smanjuju ekonomska i socijalna opterećenja. Većina obrazovanja, posebice visoko obrazovanje, u Danskoj je besplatna.
No, isti portal konstatira i kako su za zemlje istočne i jugoistočne Europe, poput Rumunjske, Bugarske i Bosne i Hercegovine, koje još uvijek razvijaju svoju infrastrukturu i gospodarstva, niži porezi način da se privuku i zadrže strana ulaganja.
Ipak, u analizi se primjećuje kako, uz porez na dohodak, dolazi i niz drugih izdvajanja, među ostalima, i ona za doprinose, koja su prilično visoka. Upravo je stoga vrijedno za navesti kako su nove vlasti preuzele obvezu smanjiti stope doprinosa, odnosno poreznog opterećenja rada te tako poboljšati poslovnu klimu. A podaci iz 2023. daju razloga za optimizam kada govorimo o izravnim stranim ulaganjima u BiH. Naime, iznos za prvih devet mjeseci prošle godine bio je 1,442 milijarde maraka, a što je više za 23,9 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana ranije, kada su iznosile 1,164 milijarde maraka. U 2022. godini zabilježili smo i rekordan iznos izravnih stranih ulaganja - 1,44 milijarde KM. Ovi rekordni tokovi izravnih investicija u 2022. godini su za 310 milijuna KM, odnosno za 21% veći nego u 2021. godini, kada su iznosili 1,13 milijardi KM.
Očekivanja
Glavnina ovog rasta stranih izravnih investicija posljedica je visokih reinvestiranih zarada postojećih nefinancijskih i financijskih poduzeća sa stranim investicijama, dok su ulaganja u obliku vlasničkog kapitala i ostalog kapitala (međukompanijskog pozajmljivanja) iznosila ukupno 500 milijuna KM. Naravno, ne treba zanemariti kako u cijeloj priči postoji i onaj inflacijski dio koji zasigurno utječe na povećanje iznosa. A što nas čeka u ovoj godini kada govorimo o ekonomskim kretanjima? Prognoze daju prostor za optimizam. Od 2024. godine, prema ocjeni analitičara S&P, Bosna i Hercegovina će zabilježiti ekonomski rast koji će biti podržan ekonomskim oporavkom ključnih trgovinskih partnera u eurozoni, što bi trebalo potaknuti rast izvoza. Inflacija je u studenome pala na 1,7% te se očekuje da će to utjecati na realni rast plaća i privatnu potrošnju. Također, očekuje se nekoliko velikih investicijskih projekata, osobito u oblasti energije i izgradnje cesta, što će podržati rast tijekom sljedećih nekoliko godina. Naravno, treba navesti i kako je međunarodna rejting agencija Standard and Poor's (S&P) zadržala kreditni rejting Bosne i Hercegovine "B+" sa stabilnim izgledima. Ako bi institucije vlasti u ovoj godini uspjele provesti dio važnih ekonomskih zahvata, a među ostalim i onih koji se vežu uz ubrzavanje potrebnih procedura za dobivanje različitih dozvola, a što je vezano uz proces digitalizacije, za očekivati je daljnji rast iznosa izravnih stranih ulaganja.
