Rast proizvođačkih cijena u Njemačkoj zabilježio je novi rekord u kolovozu, poguran cijenama energenata, pokazuju podaci koje je u utorak objavio Destatis. Hrana je poskupjela 22,3 posto, uz skok cijena maslaca za 74,6 posto u odnosu na prošlogodišnji kolovoz. Proizvođačke cijene u Njemačkoj porasle su u kolovozu za 45,8 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, najviše od 1949. godine kada je njemački statistički ured počeo objavljivati podatke. Porasle su i proizvođačke cijene neprerađenih biljnih ulja za 51,4 posto. Mlijeko i kava bili su skuplji za trećinu, a meso bez peradi za četvrtinu nego u kolovozu 2021. Cijene namirnica i drugih proizvoda i usluga u Njemačkoj drastično su porasle, ali ni trenutačne cijene nisu veće od onih u BiH.
Usporedba cijena
Pa je tako cijena kilograma banana nešto manje od 2 KM (u BiH oko 3 KM), kivi gotovo 0,60 KM (u BiH blizu 3 KM), čokolada Schogetten 1,15 KM (u BiH oko 1,60 KM), dok je mladi luk gotovo 1 KM, na akciji gotovo 0,80 KM (u BiH oko 1 KM). Kilogram maslaca košta 9,16 eura (19 maraka), a u BiH 28 maraka. Treba napomenuti da akcije u Njemačkoj smanje mnogo više cijenu namirnica nego što je slučaj u Bosni i Hercegovini. Cijena kruha u BiH porasla je više u odnosu na daleko razvijenije zemlje, što pokazuje podatak da je taj proizvod u Europskoj uniji u prosjeku 18 posto skuplji nego lani, dok domaći potrošači moraju izdvojiti čak 30 posto više novca za ovu osnovnu životnu namirnicu. Prema podacima Statističke agencije EU-a Eurostat, kruh je u Europi skuplji nego ikada, kako kažu, prvenstveno zbog sukoba između Rusije i Ukrajine koji je poremetio globalna tržišta jer su te dvije zemlje glavni izvoznici žitarica. Njihova analiza pokazuje da je u kolovozu ove godine cijena kruha u EU u prosjeku 18% viša nego u istom mjesecu lani. To je, kako kažu, ogromno povećanje u usporedbi s kolovozom 2021. godine kada je cijena kruha u prosjeku bila viša za svega tri posto u odnosu na kolovoz 2020. godine. Cijena najprodavanijeg, polubijelog kruha s marke je porasla na 1,30 KM. Statističari su izračunali da je kilogram bijelog kruha u RS-u u srpnju ove godine u prosjeku koštao 2,95 maraka, što je za 0,70 KM skuplje u odnosu na isti mjesec prošle godine. Usporedbe radi, stanovnici u RS-u za kilogram bijelog kruha u srpnju 2021. godine izdvajali su u prosjeku 2,25 KM, što je za svega devet feninga više u odnosu na prosječnu cijenu tog proizvoda u sedmom mjesecu 2020. godine. Na godišnjoj razini hrana i bezalkoholni napici u Bosni i Hercegovini skuplji su za 24,7%, alkoholna pića i duhan za 2,5%, stanovanje i režijski izdaci za 15,4%, namještaj, kućanski uređaji i redovito održavanje kuće za 10,4%, zdravstvo za 1,6%, prijevoz 34,2%, komunikacije za 0,9%, rekreacija i kultura za 8,7%, obrazovanje za 0,8%, restorani i hoteli za 10,8% te ostala dobra i usluge za 6,4%.
Nastavak poskupljenja
Da bi četveročlana obitelj u BiH kupila hranu za jedan mjesec i platila režijske troškove, potrebno joj je 2900 KM. Problem je što ovaj iznos ima i tendenciju rasta, a to znači da bi hrana u idućem razdoblju mogla biti još skuplja. Životni standard za brojne bh. građane nikada nije bio lošiji. Napuniti potrošačku košaricu i priuštiti osnovne životne namirnice odavno je za veliki broj građana misaona imenica. Stručnjaci nemaju optimistične prognoze, naprotiv, smatraju da nas tek čeka teška ekonomska situacija uz novi porast kamatnih stopa i nova ekonomska usporavanja. Međutim, to nije sve. Zahvaljujući utjecaju snažnih europskih ekonomija na BiH prijeti nam i recesija. - Neko bolje vrijeme neće doći skoro, po nekim crnim scenarijima može nas očekivati i recesija. Znatno će jasnija situacija biti krajem ove godine kada će se vidjeti koliko će energetska kriza utjecati na zemlje eurozone jer to ima izravan utjecaj na ekonomsku aktivnost u BiH - ističe ekonomski stručnjak prof. dr. Sanel Halilbegović.
Otvori KEKS Pay
