Na izvanrednoj sjednici Predsjedništva Bosne i Hercegovine jednoglasno je donesena odluka o imenovanju povjerenstva koje će provesti postupak izbora kandidata iz BiH za nekoliko ključnih međunarodnih pozicija, piše Večernji list BiH. Među najvažnijima svakako je pozicija suca Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) u Strasbourgu – mjesto koje je formalno prazno već gotovo tri godine, a dosad ga je zauzimao kontroverzni sudac Faris Vehabović. Iz Bećirovićeva ureda poručeno je kako će povjerenstvo voditi proces izbora u skladu s važećim procedurama i javnim pozivom, uz cilj da se za međunarodne institucije predlože profesionalno i etički neprijeporni kandidati. Povjerenstvo će tako odabrati tri kandidata, koja će potom Predsjedništvo BiH razmotriti i donijeti konačnu odluku o službenoj listi, koja se upućuje Vijeću Europe.
Uklonjen iz predmeta 'Begić i DF'
Ovaj potez označava dugoočekivani institucionalni korak prema rješenju pravno i suštinski prijeporne situacije koja je nastala nakon isteka devetogodišnjeg mandata Farisu Vehaboviću još 2022. godine. Unatoč isteku mandata, Vehabović je nastavio sudjelovati u radu Suda, no ne bez kontroverzi. Faris Vehabović je tijekom svoga mandata postao poznat po istupima i presudama koje su u BiH često bile dočekivane uz podijeljene reakcije, osobito s hrvatske i srpske strane. Posebno su sporna njegova postupanja u slučajevima "Zornić protiv BiH", "Kovačević protiv BiH" te najrecentnije u predmetu Demokratske fronte i Zlatana Begića protiv BiH i OHR-a, iz kojeg je - što je iznimno rijetko - službeno izuzet zbog potencijalne pristranosti. U slučaju "Kovačević" presuda je procurila u javnost prije službene objave, i to na portalu i u mediju u BiH na kojemu je Vehabović pisao kolumne, izrazivši ogorčenje i sumnje u profesionalni integritet Suda. Iako nije potvrđeno da je Vehabović osobno odgovoran za curenje, njegova prethodna uloga u politički nabijenim slučajevima i javni istupi doprinijeli su percepciji političke instrumentalizacije Europskog suda. Visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt je pred Vijećem sigurnosti zatražio izbor novoga suca pred ESLJP-om. Analitičari i stručnjaci upozoravali su da su mnoge od tih presuda bile modelirane na temelju zahtjeva unitarističkih političkih aktera iz Sarajeva radi slabljenja pozicije konstitutivnih naroda, osobito Hrvata i Srba, te ustroja države prema načelu jednog (bošnjačkog) naroda. Takav smjer predstavljao bi izravno rušenje daytonske arhitekture, što bi moglo dovesti do sigurnosne destabilizacije BiH. U skladu s dosadašnjom neformalnom nacionalnom rotacijom, koju BiH nastoji provoditi kako bi očuvala ravnotežu među konstitutivnim narodima, novi sudac iz BiH trebao bi biti Hrvat. Nakon što su prethodni suci bili Bošnjak odnosno Srpkinja, izbor Hrvata smatra se ključnim ne samo za očuvanje ravnoteže već i za političku stabilnost i vjerodostojnost BiH pred Vijećem Europe. Izbor novog suca provodi se prema pravilima Europske konvencije o ljudskim pravima (čl. 22. i 23.), koja zahtijeva da sve države članice Vijeća Europe provedu transparentan i stručan postupak izbora. Kandidati moraju biti moralno besprijekorni, imati stručne kvalifikacije za najviše pravosudne dužnosti te biti mlađi od 65 godina.
Uloga Predsjedništva
Tri se kandidata šalju Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe (PACE), koja nakon intervjua i evaluacije bira jednog suca za devetogodišnji mandat. Postupak koji je pokrenut predstavlja priliku da BiH vrati povjerenje međunarodne zajednice, ali i da se ispravi višegodišnja politička šteta prouzročena pristranim djelovanjem Farisa Vehabovića. Mnogi u BiH smatraju kako su njegove presude narušile temeljne postulate Daytonskog sporazuma, koji BiH uređuje kao državu triju ravnopravnih naroda - Hrvata, Bošnjaka i Srba. Pritom je ključno da novi sudac bude osoba nepristrana, stručna i dosljedna vladavini prava, a ne produžena ruka bilo kojeg političkog projekta. S obzirom na osjetljivost trenutka, sve oči sada su uprte u Predsjedništvo BiH, koje mora pokazati da je sposobno donijeti odgovornu, državničku odluku. I ova situacija zorno upućuje na to koliko je važno imati legitimnog hrvatskog člana Predsjedništva s obzirom na to da će posve sigurno Željko Komšić kandidirati aparatčika koji će slijediti unitarističku agendu. BiH sada ima priliku pokazati da zna štititi institucije, narod i vlastitu budućnost. Vrijeme je da se u Strasbourgu čuje i glas Hrvata te da se u ESLJP vrati povjerenje u nepristrano pravosuđe.
Otvori KEKS Pay
