Od izborne reforme u Bosni i Hercegovini do kraja ove godine očito neće biti ništa nakon što su gotovo sve probošnjačke stranke najavile povlačenje iz pregovora, a američko-europski posrednici otkazali dolazak u Sarajevo.
– Politički lideri nisu obavili posao koji je neophodan za usklađivanje političkog sustava BiH s propisima EU i sudskim presudama. Osim toga, nakon što je Narodna skupština RS-a nastavila s neprihvatljivom eskalacijom, politička kriza se produbljuje – rekli su iz Veleposlanstva SAD-a i izaslanstva EU, piše Večernji list BiH.
Odgovara im status quo
Kao dodatni razlog propasti pregovora i nedolaska Matthewa Palmera i Angeline Eichhorst naveli su "maksimalističke ciljeve uključenih strana". Dan prije ključne probošnjačke stranke najavile su povlačenje iz pregovora o izbornoj reformi kao reakciju na postupke Milorada Dodika i entitetskog parlamenta u Banjoj Luci koji je pokrenuo proces prijenosa ovlasti u oblasti obrane, poreza i pravosuđa s državne na entitetsku razinu. SDA, SDP i druge probošnjačke stranke iz vlasti i oporbe ovakvo ponašanje srpske strane nazivaju "državnim udarom" i ističu da je "pod blokadom državnih institucija koje provodi RS teško pregovarati o drugim pitanjima".
U praksi je zapravo riječ o pritisku ili poruci međunarodnoj zajednici da neće pregovarati o izbornoj reformi dok se Dodika i njegove suradnike ne sankcionira ili ih se prisili da odustanu od prijenosa ovlasti i bojkota rada državnih institucija. Jasno je da bošnjačkoj strani generalno izborna reforma ne odgovara i da je nerado ušla u pregovore o toj temi. Zadržavanje statusa quo omogućava im da i dalje koriste brojčanu nadmoć i biraju hrvatskog člana Predsjedništva BiH i određeni broj hrvatskih izaslanika u Domu naroda Federacije BiH.
Hrvatski narodni sabor (HNS), koji okuplja sve relevantne hrvatske stranke u BiH, oštro je reagirao na bošnjačko povlačenje iz pregovora o izbornoj reformi. Tvrde da su bošnjačke stranke napuštanjem pregovora ne samo dovele u pitanje održavanje općih izbora 2022. godine, nego i samu budućnost BiH i njenih institucija.
– Naši prijatelji, medijatori i partneri iz međunarodne zajednice sada imaju kristalno jasnu sliku tko, zašto i kakvim metodama zadržavanja statusa quo želi ostvariti svoje velikobošnjačke ideologije i zbog čega izlaze iz cjelokupne priče – upozoravaju iz HNS-a.
Izborna reforma najpotrebnija je Hrvatima kako bi se osiguralo legitimno nacionalno predstavljanje i izbjegao izborni inženjering kakvom smo svjedočili više puta u proteklih 20 godina. Zbog stava probošnjačkih stranaka da neće pregovarati s Hrvatima dok Srbi bojkotiraju i urušavaju državnu vlast Hrvati su (opet) stavljeni u poziciju kolateralne žrtve u bošnjačko-srpskom srazu.
Bošnjačka politika i javnost razočarani su što Zapad, odnosno SAD i EU, oklijevaju sa sankcioniranjem Dodikova ponašanja koje nazivaju antidaytonskim. Činjenica je da unutar ovog dijela međunarodne zajednice ne postoji spremnost za sankcije, a ako ih i bude, one će biti limitirane i ograničene na pojedine države. Iako verbalno kritiziraju Dodikovu politiku, očito i EU i SAD smatraju da još postoji prostor za dogovor jer je skupština RS-a najavljeni prijenos ovlasti praktično odgodila za šest mjeseci. Sankcije bi vjerojatno bilo kakvo rješenje u tom razdoblju učinile manje izglednim.
U slučaju da se izborna reforma ne dogovori ni u prvim mjesecima iduće godine, upitno je hoće li se planirani izbori na jesen uopće i održati. Hrvatska strana tvrdi da u tom slučaju nema preduvjeta za izbore, a mogućnost bojkota izbora u nekoliko je navrata spomenuo i Milorad Dodik.
Nema sretnog ishoda
Međunarodna zajednica zasad ne dovodi u pitanje održavanje izbora, ali svima je jasno da bi oni u ovakvim okolnostima i s postojećim izbornim pravilima zemlju mogli gurnuti u još dublju političku i institucionalnu krizu. Bojkotiraju li Hrvati i Srbi izbore, njihovi rezultati teško bi se mogli bili implementirati, a s druge strane, ako bošnjačke stranke Hrvatima ponovno izaberu predstavnike, kriza će također eskalirati. Drugim riječima, nema sretnog ishoda bez dogovora o izbornoj reformi i deblokadi institucija na državnoj razini. Trenutačno je BiH jako daleko od ispunjenja bilo kojeg od ova dva preduvjeta.
Tako to bude kad se gradi na lažima. Zato bez ikakve ljutnje i mržnj svak sebi pa ćemo imati tri male BiH koje možemo zvati BiH 1 BiH2 i BiH 3 i tad smo kompletan cirkuz.