Nakon što su ombudsmani BiH otvorili Pandorinu kutiju narušavajući podvale koje je pokušala bošnjačka politika stvoriti o prekobrojnosti Hrvata u institucijama države, entiteta i županija, ministrica vanjskih poslova BiH i zamjenica predsjedatelja Vijeća ministara Bisera Turković odlučila je zaoštriti odnose sa srpskim članom bh. Predsjedništva Miloradom Dodikom ističući kako su Bošnjaci podređeni po broju angažiranih u ovome resoru. Naime, prema podacima MVP-a BiH, u Ministarstvu ukupno radi 179 državnih službenika i zaposlenika Bošnjaka, što čini 43,24 posto, dok je Srba 153, odnosno 38,97 posto, a Hrvata je 75 i čine 18,12 posto zaposlenih, dok je ostalih sedmero i čine 1,69 posto. Ukupno je 414 osoba koje imaju ugovor s Ministarstvom vanjskih poslova BiH. Kada se uzme u obzir popis pučanstva 1991., uočava se kako je Bošnjaka tek 0,23 posto manje od podataka s popisa te godine, Srba je, pak, više za gotovo šest posto, dok je Hrvata 0,8 posto više od udjela koji su činili 1991. godine. Ostalih, odnosno uglavnom Jugoslavena, koji su u međuvremenu nestali ili su postali dio konstitutivnih naroda i manjina, nekih je 5,5 posto manje.

Sječa Hrvata

Ovi podaci ne otkrivaju sve budući da postoji velika razlika između broja državnih službenika i zaposlenika s obzirom na njihov utjecaj. Tako je Hrvata među zaposlenicima tek 13,97 posto, što predstavlja više nego očitu diskriminaciju, navodi se u Večernjem listu BiH. No, tome treba pridodati i karijerne diplomate koji se trenutačno nalaze izvan službe, a za koje MVP mora držati rezervaciju i koje Turković nije uključila u raščlambu. Kada se to pak napravi, onda Bošnjaci s još deset karijernih diplomata čine 43,85 posto, što je više nego što kažu podaci s popisa 1991. godine, a po tome izračunu opada djelomično i udio Srba na 36,43 posto, ali i Hrvata. Posebna je priča daljnja i detaljnija analiza stanja u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, gdje se vide posljedice sječe hrvatskih kadrova, što je posebno došlo do izražaja nakon nametanja Željka Komšića za člana bh. Predsjedništva. Time je izravno Predsjedništvo, a onda i Ministarstvo vanjskih poslova BiH, prekršilo raniji sporazum Predsjedništva BiH koji je još na snazi i kojim je definirano da se među tri prvim pozicijama u važnim veleposlanstvima, stalnim misijama i konzularnim predstavništvima mora voditi računa o “konstitutivnom trojstvu”.

Popis 1991. i sporazum

“U veleposlanstvima i stalnim misijama BiH posebno će se paziti da prva tri diplomata po svome rangu budu iz reda triju konstitutivnih naroda u BiH i ostalih, dok će ostali zaposleni diplomati i administrativno-tehničko osoblje približno odražavati popis pučanstva iz 1991. godine. Rukovoditelji diplomatsko-konzularnih predstavništva u SAD-u (Washington, New York i Chicago) i Bruxellesu (EU, NATO i Belgija) bit će iz različitih konstitutivnih naroda”, navodi se u sporazumu. Komšić je, umjesto Hrvata, u bh. misiju pri UN-u u New Yorku smjestio Svena Alkalaja koji, unatoč tome što ima hrvatsko državljanstvo, nije etnički Hrvat. A tamo nema nijednog Hrvata na prvim trima pozicijama. Hrvata nema ni u drugim utjecajnim mjestima poput UN-ove misije u Ženevi, čak i Zagrebu, Beogradu, ali i Washingtonu. •

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura