Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije u Mostaru je visokoškolska ustanova u području graditeljstva, arhitekture i urbanizma te geodezije i geoinformatike. Počeo je s radom 1. rujna 1978., a službeno je registriran 11. svibnja 1979. godine kao Građevinski fakultet odlukom Privrednog suda u Mostaru broj U-1248/79. Otvaranje Građevinskog fakulteta u Mostaru proisteklo je iz naraslih potreba regije za obrazovanjem visokoškolskih kadrova građevinske struke i razvijanja znanstveno-istraživačkog i stručnog rada iz područja građevinarstva, kao temeljnih pretpostavki i nositelja daljnjeg gospodarstvenog i društvenog razvitka regije. Od početka djelovanja Fakultet nastoji u svakom pogledu postati dio jedinstvenog europskog visokoobrazovnog sustava i prostora.
Počeci
U prvu akademsku 1978./79. na Građevinski fakultet upisalo se ukupno 160 studenata. Za prvu generaciju nije bilo više različitih usmjerenja. Studenti su pohađali samo konstruktivno-izvođački smjer, da bi već druga generacija, uz konstruktivno-izvođački, imala i završene diplomirane inženjere hidrotehničkog smjera.
Od tada pa sve do kraja prijeratnog razdoblja ova su dva usmjerenja ostala kao izbor na završnim godinama studija. Vrijedi istaknuti kako su u ovom razdoblju značajnu kadrovsku pomoć u radu Fakulteta pružali Građevinski fakulteti u Sarajevu i Splitu. Najveće posljedice za Fakultet, u ratnom razdoblju, osjetile su se u odljevu nastavničkog kadra. Nakon Neuma i Širokog Brijega, u ograničenom prostoru Đačkog doma s Agronomskim fakultetom uspješno se realizirao nastavni proces.
Na Fakultetu dolazi do izmjena nastavnih planova i programa te usklađivanja s referentnim fakultetom u Splitu. Zahvaljujući splitskom fakultetu i njegovim profesorima, koji su u najtežim okolnostima, često i pod udarom neprijateljskih granata, dolazili u Mostar i revno izvršavali svoje nastavničke obveze, premostilo se najteže razdoblje u povijesti Fakulteta. Još je jedan Fakultet odigrao značajnu ulogu u najtežim vremenima.
Profesori sa Strojarskog fakulteta u ratnim su godinama praktički držali prve dvije godine Građevinskog fakulteta. Također, i u prostornom segmentu uloga Strojarskog fakulteta bila je ogromna. Akademske 1999./2000. kratko je pokrenut stručni studij građevinarstva i geodezije stupnja VI/1, a 2001. godine dobili smo prve inženjere građevinarstva, a 2002. inženjere geodezije.
Bolonjski sustav
Kao na cijelom Sveučilištu, od akademske 2004./05. godine nastava je i na Građevinskom fakultetu počela po novom sustavu usklađenom s načelima Bolonjske deklaracije.
Od tada se nastava održava najvećim dijelom usklađena po svome programu s našim referentnim Fakultetom građevinarstva, arhitekture i geodezije iz Splita. Sveučilišni studij građevinarstva ustrojen je u dvije razine: preddiplomski studij u trajanju od tri godine (180 ECTS bodova) i diplomski studij u trajanju od dvije godine (120 ECTS bodova) s dva smjera - konstrukcije i opći smjer. Kako je od osnutka Fakulteta, uz nastavnu i znanstvenu, stručna djelatnost bila značajna i u profesionalnom i financijskom smislu, Znanstveno-nastavno vijeće Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru donosi odluku o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću koje će poslovati pod imenom Građevinski istraživački centar d. o. o. Mostar.
Od tada pa do danas Fakultet je izradio nekoliko vrlo zahtjevnih i značajnih projekata koji se mogu naći u referencijama Fakulteta i Centra. Akademske 2017./18. nakon 40 godina rada pokreće se novi studij, sveučilišni preddiplomski studij arhitekture i urbanizma u trajanju od tri godine (180 ECTS bodova) uz punu potporu Arhitektonskog fakulteta iz Zagreba, zatim Udruge studija arhitekture i urbanizma u Hrvatskoj (USAUH – AF Zagreb, FGAG Split, GiAF Osijek, FGAG Mostar) čiji ravnopravni član Fakultet postaje od osnutka, 2017. godine.
40. obljetnica
Godine 2018. Fakultet je obilježio 40. godišnjicu postojanja održavanjem nekoliko značajnih simpozija, u lipnju 3. po redu simpozij o kršu i kamenu "Hercegovina - zemlja kamena", u listopadu znanstveno-stručni skup "Geo-expo 2018.", gdje je Fakultet bio suorganizator skupa, i u studenome Znanstveno-stručni skup "40 za budućnost".
U povodu ovoga jubileja izdana je i monografija "40 godina Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru". Iste godine u rujnu je obilježena 10. godišnjica Udruge hrvatskih građevinskih fakulteta, koju čine Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Građevinski i arhitektonski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu, kada je Fakultet bio u ulozi predsjedajuće članice Udruge u razdoblju od veljače 2017. do veljače 2019. godine. Od akademske 2018./19. godine ponovno se pokreće smjer hidrotehnike i okolišnog inženjerstva na diplomskom sveučilišnom studiju građevinarstva.
Dvadeset godina nakon prvih inženjera geodezije, akademske 2019./20. godine pokreće se sveučilišni preddiplomski studij geodezije i geoinformatike u trajanju od tri godine (180 ECTS bodova), kao i studij koji je najavljivan dugi niz godina, poslijediplomski doktorski sveučilišni studij građevinarstva na hrvatskom i engleskom jeziku u trajanju od tri godine (180 ECTS bodova). Na 204. sjednici ZNV-a, održanoj 22. rujna 2021. godine, izglasana je promjena naziva fakulteta u Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije (FGAG).
O studijima
Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Mostaru od svoga utemeljenja nastoji biti dio jedinstvenoga europskog visokoobrazovnog sustava. Na Fakultetu je ustrojeno pet studijskih programa - sveučilišni preddiplomski studij građevinarstva, sveučilišni diplomski studij građevinarstva, sveučilišni poslijediplomski studij građevinarstva, sveučilišni preddiplomski studij arhitekture i urbanizma i sveučilišni preddiplomski studij geodezije i geoinformatike.
Studij građevinarstva
Sveučilišni preddiplomski studij građevinarstva traje tri godine ili šest semestara (180 ECTS bodova). Izvođenje nastave na sveučilišnom preddiplomskom studiju građevinarstva po nastavnome planu i programu (NPP) usklađenom s načelima bolonjskoga procesa počelo je akademske 2005./06. godine. Završetkom sveučilišnoga preddiplomskog studija studentice i studenti stječu akademske nazive prvostupnica (baccalaurea) inženjerka građevinarstva i prvostupnik (baccalaureus) inženjer građevinarstva. Pravo upisa imaju osobe koje su završile srednjoškolske programe u trajanju od četiri godine. Sveučilišni diplomski studij građevinarstva traje dvije godine ili četiri semestra (120 ECTS bodova). Prva generacija sveučilišnoga diplomskog studija građevinarstva upisana je akademske 2008./09. godine. Sveučilišni diplomski studij građevinarstva upisuju osobe koje su završile sveučilišni preddiplomski studij građevinarstva te preddiplomske studije srodnih tehničkih znanosti ili stručne studije uz polaganje razlike predmeta. Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija studentice i studenti stječu akademski naziv magistra inženjerka građevinarstva i magistar inženjer građevinarstva. Diplomski studij građevinarstva podijeljen je u tri smjera - opći, konstrukcije te hidrotehnika i okolišno inženjerstvo. Završetkom studija studenti se zapošljavaju u tvrtkama koje se bave projektiranjem, nadzorom i izvođenjem hidrotehničkih, prometnih, geotehničkih te objekata visokogradnje. Također, mogu se zapošljavati u državnoj i lokalnoj upravi te bilo kojim drugim tvrtkama vezanima uz područje građevinarstva ili slična tehnička područja.
Ove godine izvršili smo reviziju nastavnih planova na preddiplomskom i diplomskome studiju građevinarstva koji su usklađeni sa studijima na našim referentnim fakultetima iz Udruge hrvatskih građevinskih fakulteta. Posebna pozornost dana je osiguranju kvalitete izvođenja nastave, mobilnosti studenata i nastavnoga osoblja u stjecanju novih znanja, kao i postupku priznavanja diploma. Prva generacija poslijediplomskoga doktorskog sveučilišnog studija građevinarstva upisana je akademske 2019./20. godine. Završetkom studija stječu se kompetencije doktora znanosti iz znanstvenoga područja tehničkih znanosti, polja građevinarstva. Doktori znanosti osposobljeni su ponajprije za primjenu znanstvene metodologije i budući samostalan znanstveno-istraživački rad. Stječu se kompetencije za predvodništvo znanstvenoga razvitka utemeljena na novim tehnologijama, uvođenje novih znanstvenih pristupa koji se temelje na projektiranju i istraživanju, kao i na znanstvenome planiranju i odlučivanju pri kojemu se koriste najnovije znanstvene metode prikupljanja, obrade i analize informacija.
Studij arhitekture i urbanizma
Sveučilišni preddiplomski studij arhitekture i urbanizma u trajanju od tri godine ili šest semestara (180 ECTS bodova) uveden je akademske 2017./18. godine (odlukom Senata Sveučilišta u Mostaru od 24. svibnja 2017. godine - ur. br. 01-898/17). Sveučilišni preddiplomski studij arhitekture i urbanizma upisuju osobe sa završenom srednjom školom u trajanju od četiri godine uz zadovoljenje kriterija razredbenog postupka te rezultata prijamnoga ispita. Završetkom sveučilišnoga preddiplomskog studija arhitekture i urbanizma studentice i studenti stječu akademske nazive prvostupnica (baccalaurea) inženjerka arhitekture i urbanizma i prvostupnik (baccalaureus) inženjer arhitekture i urbanizma.
Studij geodezije i geoinformatike
Od akademske 2019./20. godine uvodi se sveučilišni preddiplomski studij geodezije i geoinformatike u trajanju od tri godine ili šest semestara (180 ECTS bodova). Pravo upisa na ovaj studij imaju osobe koje su završile srednjoškolske programe u trajanju od četiri godine. Završetkom sveučilišnoga preddiplomskog studija geodezije i geoinformatike studentice i studenti stječu akademski naziv prvostupnica (baccalaurea) inženjerka geodezije i geoinformatike i prvostupnik (baccalaureus) inženjer geodezije i geoinformatike. Završetkom studija student je sposoban primjenjivati stečena znanja iz svih grupacija predmeta studija i tehnologije u geodeziji i geoinformatici, analizirati i interpretirati geodetske rezultate, uočavati, prepoznavati, opisivati i rješavati stručne geodetske probleme i za nastavak studija na 2. ciklusu studijskoga programa geodezije i geoinformatike. U prošloj akademskoj godini imamo prve završene prvostupnike inženjere geodezije i geoinformatike koji su, položivši prijamni ispit na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, nastavili daljnje školovanje na diplomskom studiju.
Infrastrukturni razvitak
Ususret suvremenim potrebama studijskih programa Građevinski fakultet je napravio, ali i planirao niz infrastrukturnih prilagodbi pa su nastavno, uz studio A+U, realizirani radovi na adaptaciji učionice C. Otvaranjem sveučilišnog studija arhitekture i urbanizma u akademskoj 2017./18. godini, a zbog specifičnosti u izvođenju nastave, postojala je potreba za organizacijom i uređenjem prostora. Studijski prostor formiran je na prvom katu sjevernog bloka zgrade povezivanjem dviju učionica i zajedničke komunikacije u cjeloviti prostor. Novi studio pružio je mogućnost rada u skupinama studenata, izradu maketa, kao i predavanja. U skladu s tim, izvedeni su manji građevinski radovi na preuređivanju učionica u zgradi Fakulteta kako bi bile pogodne za održavanje nastave na ovom studiju. Nakon izvršenih građevinskih radova pristupilo se opremanju učionice s 36 radnih stolova i 70 stolica, maketarnicom i modelarnicom te ostalim priborom potrebnim za kvalitetno održavanje nastave na predmetima ovog studija. Radni stolovi izrađeni su u radionici po posebnim dimenzijama i konstrukciji tako da se osigurala metalna konstrukcija i pomična ploča stola. Fleksibilnost mobilijara omogućila je različite načine slaganja namještaja i prema potrebi oslobađanje prostora za izložbe i prezentacije. Radovi na adaptaciji učionice C površine od 70 m². S novim radnim stolovima, stolcima i policama kreirao se fleksibilan prostor za 26 studenata. Uredski prostor u Dekanatu osvježen je novim podnim i zidnim oblogama. Na drugom katu preuređene su dvije prostorije u učionicu za studente geodezije. Nakon ovih radova pristupilo se izradi projekta za proširenje kapaciteta zgrade dogradnjom treće etaže i idejnog rješenja fotonaponske elektrane s 353 fotonaponska panela na krovnoj konstrukciji.
Laboratoriji na Fakultetu
Na Fakultetu djeluju tri laboratorija. Laboratorij za hidrotehniku i geotehniku od samih početaka uključen je u obrazovni proces kroz izvođenje laboratorijskih vježbi. Pokazne vježbe povremeno se izvode u sastavu kolegija Mehanika tla i temeljenje i Geotehničko inženjerstvo. Laboratorij je opremljen opremom koja omogućava izvođenje nekoliko vrsta ispitivanja tla prema normiranim ili posebnim postupcima. Od opreme najvažniji za istaknuti su uređaj za izravni posmik, edometar i sijačica za određivanje granulometrijskog sastava tla za mokri i suhi postupak. U sklopu stručnih projekata i pouzdanih rezultata laboratorijskih ispitivanja ostvarena je suradnja laboratorija s gospodarstvom. U sklopu nastave iz modeliranja podzemnih voda studenti se upoznaju s terenskom opremom za mjerenje razine, temperature i provodljivosti podzemnih voda. Upoznaju se i s opremom za test crpljenja u bušotini/piezometru. U sklopu nastave iz hidromehanike studentima se u laboratoriju pokazuju osnovna načela hidrostatike. Laboratorij za prometnice i organizaciju građenja koristi u određenim dijelovima obrazovnog procesa iz grane prometnice (npr. željeznice, ceste, prometna tehnika...), među ostalim, Metro Count - brojila prometa, Dron PHANTOM 3, GPS uređaj, a u dijelu organizacije građenja termovizijsku kameru. U laboratoriju za mehaniku, materijale i konstrukcije izvode se vježbe iz predmeta Ispitivanje konstrukcija. Također, s opremom koju posjedujemo rađena su i ispitivanja za potrebe izrade doktorskih radova. Osim ovoga, izvode se i ispitivanja za potrebe tržišta (ispitivanje mostova i vijadukta, kranskih staza, kao i za baždarenje preša s prednapinjanjem). Možemo istaknuti uređaj mjerni - akvizicijski sustav MGC plus s modulima - senzori pomaka, akcelerometar i senzor sile do 500kN. U sklopu ovih ispitivanja održavana je i terenska nastava iz predmeta Ispitivanje konstrukcija i Betonski mostovi.
Projekti
U posljednje tri godine Fakultet je preko Građevinskog istraživačkog centra nastavio obavljati djelatnosti projektiranja, revizija, stručnog nadzora, nostrificiranja projekata, izrade stručnih mišljenja i elaborata, ispitivanja konstrukcija, energetskog certificiranja i ostalih djelatnosti s ukupno 100 ugovorenih stručnih projekata. Završena su i dva sveučilišna projekta Erasmus+ - InAMath - An Interdisciplinary Approach to Mathematical Education (Erasmus+ – Ključna aktivnost 2: Strateška partnerstva (KA201) za područje odgoja i općeg obrazovanja) od 1. rujna 2020. do 28. veljače 2023. i Erasmus+ BKSTONE: Higher Education - Enterprise Platform for Fostering, Modernisation and Sustainable Growth in Natural Stone Industry in Western Balkans. Koordinatori projekta su sveučilišta Politeknik i Tiranes (Albanija), a partneri su Sveučilište Aleksander Xhuvani Elbasan (Albanija); sveučilišta "Eqrem Çabej" i Gjirokastrës (Albanija); Univerzitet u Sarajevu (Bosna i Hercegovina); Sveučilište u Mostaru (Bosna i Hercegovina); Sveučilište Mediteran Podgorica (Crna Gora); Sveučilište u Prištini (Kosovo); Kolegji Nderkombtar per Biznes dhe Teknologji (Kosovo); University of Coruna (Španjolska); IES Ribeira do Louro (Španjolska); Asociacion Empreserial de Invertigacion Centro Tecnologico del Marmol y La Piedra (Španjolska); Universita Degli Studi di Roma La Sapienza (Italija); C.P.I.P.E Escuola Edile di Padova (Italija); National Technical University of Athens (Grčka); Transilvania University of Brasov (Rumunjska). Osnovni cilj projekta BKSTONE je poticanje modernizacije i razvoja sektora kamena u partnerskim zemljama zapadnog Balkana jačanjem odnosa između visokoškolskih ustanova i industrije te internacionalizacijom kurikula i metoda.
Suradnja s drugim fakultetima
Suradnja se realizira s fakultetima na kojima se nastava odvija na hrvatskom jeziku djelovanjem kroz udruge, odnosno s Udrugom hrvatskih građevinskih fakulteta i Udrugom studija arhitekture i urbanizma Hrvatske.
S Udrugom hrvatskih građevinskih fakulteta, koju čine Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Građevinski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu i Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru, kao najznačajniji oblik suradnje izdvaja se organiziranje skupa mladih istraživača iz područja građevinarstva i srodnih tehničkih područja pod naslovom "Zajednički temelji". S Udrugom Studija arhitekture i urbanizma Hrvatske, koju čine Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Građevinski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu i Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru kao jedan od oblika suradnje bilježi se kako studenti arhitekture i urbanizma provedu tri dana u sklopu nastave iz kolegija stambene zgrade na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu i tako već tri godine za redom.
