Svaka druga žena u BiH žrtva je nasilja u obitelji, a zakoni o njihovoj zaštiti najčešće su samo "mrtvo slovo" na papiru. Nasilje nad ženama i nasilje u obitelji problem je koji je tek nedavno izašao iz privatne u javnu sferu. Dugo se na partnersko i obiteljsko nasilje u BiH gledalo kao na privatnu obiteljsku stvar. Intervencija društva postala je intenzivnija kada se razvila svijest da je sprječavanje ove vrste nasilja jedan od imperativa u oblasti zaštite ljudskih prava. Podaci OESS-ova istraživanja iz 2019. pokazuju kako je 28% žena iskusilo seksualno uznemiravanje i da ih je 14% iskusilo fizičko ili seksualno nasilje od partnera ili nepartnera. Podaci pokazuju i kako 25% ispitanica smatra da je nasilje u obitelji privatna stvar koja bi se trebala rješavati unutar obitelji. Poražavajući podaci su i da 85% žena nije prijavilo nasilje policiji, a da dvije trećine žena smatraju kako je nasilje nad ženama uobičajena pojava, podaci su OESS-a iz 2019.
Porazne statistike
- Službene statistike za BiH pokazuju da je svaka druga žena doživjela neki oblik nasilja, a četvrtina je doživjela seksualno uznemiravanje. Dosta su porazne statistike o društvenim normama koje se vežu uz nasilje. Oko 85% žena koje su doživjele nasilje nije ga prijavilo, nije osjetilo da ima dovoljno povjerenja u institucije da će to prijavljeno nasilje biti procesuirano. Ali postoji i jedna društvena norma koja govori da trećina žena smatra kako je nasilje privatna stvar i da je ono uobičajeno, a donekle čak i prihvatljivo - poručila je Amna Muharemović, programska specijalistica iz Organizacije UN Women BiH. Istaknula je kako nasilje ne doživljavaju samo žene koje su u lošoj ekonomskoj situaciji. - Većina žena koja doživljava nasilje zapravo nema alternativu, nema podršku obitelji ni šire zajednice, kao ni ekonomske mogućnosti da izađe iz tog kruga nasilja te neovisno nastavi svoj život. Tu je velika spona na kojoj kao društvo moramo raditi - kazala je Muharemović. Podaci Odbora za praćenje provedbe i izvještavanje po Istanbulskoj konvenciji i femicidu u BiH pokazali su da je u razdoblju 2021. i 2022. ukupno ubijeno 19 žena. Prema podacima službenih agencija, od 2015. do 2022. ubijeno je najmanje 75 žena (ne uključujući slučajeve iz 2023.) u BiH, što upućuje na zastrašujuću rasprostranjenost nasilja nad ženama u maloj zemlji s procijenjena 3,453.000 stanovnika.
Europski sud pravde
Cjelokupno društveno ozračje upućuje na visok stupanj tolerancije nasilja nad ženama, neprepoznavanje različitih oblika nasilja i činjenicu da je široko rasprostranjena rodna neravnopravnost - ključna za nasilne odnose, stavljanje žene u podređeni položaj, tretiranje žene kao bića nad kojim treba iskazati moć i uspostaviti kontrolu. Gdje je po tom pitanju BiH u odnosu na Zapad, najbolje pokazuje da je Europski sud pravde presudio da se ženama može dati status izbjeglice ako im u zemlji podrijetla prijeti fizičko ili psihičko nasilje, što uključuje seksualno nasilje i nasilje u obitelji. Presuda je donesena na osnovi slučaja turske državljanke kurdskog podrijetla koja je izjavila da ju je obitelj natjerala na brak, a da joj je muž prijetio i da ju je tukao, prenosi DW. Ona je podnijela zahtjev za dobivanje međunarodne zaštite u Bugarskoj, rekavši da bi njezin život bio ugrožen kada bi se vratila mužu. Izbjeglički status dobiva se ako je osoba napustila svoju zemlju zato što je proganjana zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, političkog mišljenja ili pripadnosti određenoj društvenoj skupini. Sud je sada jasno odredio da se žene u cjelini mogu promatrati kao društvena skupina, dodavši da im se, čak i ako žene ne ispunjavaju "izbjegličke karakteristike", i dalje može odobriti tzv. supsidijarna zaštita. To vrijedi ako su zaista u opasnosti da postanu žrtve nasilja ili čak da budu ubijene. Kad im BiH ne pruža adekvatnu zaštitu, bijeg iz nje za neke bi mogao značiti i spašavanje života.
