Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Večernjakov pečat

Večernjakov pečat i maslina kao simbol mira predstavljaju svjetski diplomatski potez

09. svibnja 2022. u 14:26 0 komentara 277 prikaza

Stjepan Stipe Skoko, jedan od naših najplodonosnijih kipara i bivši dekan Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru, autor je skulpture “Maslinova grana”, koja će se ove godine kao simbol mira i pomirenja među ljudima uručiti istaknutim osobama na Večernjakovu pečatu - koji se ove godine održava pod motom “Pečat za mir”, piše Večernji list BiH. 

Pečat za mir

”Maslinova grana” visine 2,5 metara prva je skulptura kojom je i službeno otvoren park skulptura u krugu Akademije gdje priliku za postavljanje svoje skulpture imaju i ostali profesori kiparskog odjela ALU-a.

Kako je reagirao kad je čuo da će upravo njegova skulptura Maslinove grane biti nagrada na Večernjakovu pečatu, Skoko nam kaže: - Ideja je da se ova skulptura kao znak mira daje posebnim i zaslužnim osobama koje su ostavile neki trag u svome djelovanju i mogla bi se zaista dobro iskoristiti u diplomaciji kao simbol pomirenja i suradnje. Vi s Večernjakovim pečatom dalje preuzimate tu priču jer nagradu dodjeljujete odabranima, i drago mi je zbog toga. Naravno, kad sam je radio, nisam tad razmišljao o Večernjakovu pečatu, ali ova manifestacija može proširiti tu priču i uvesti je u sferu svjetske diplomacije. Večernji list će uručiti priznanje u obliku Maslinove grane odabranima, osobama koje su nosioci mira i zato, naglašavam, za mene je dodjela priznanje u obliku maslinove grančice nosiocima mira svjetski diplomatski potez - ističe Skoko, koji je, podsjetimo, autor i prvog Večernjakova pečata.

Prije 12 godina došao je na ideju postavljanja jedne monumentalne skulpture - Maslinove grane u prostoru kao simbol mira, što je na koncu i učinio. Njegova Maslinova grana mogla bi se bez problema postaviti na bilo koje mjesto i u bilo koji grad na svijetu, svejedno, pred zgradu Ujedinjenih naroda ili u Vatikanu.

Živimo u vremenu kada nam je najvažniji mir, ne samo u nas nego u cijelom svijetu. Slike ratnog užasa koje nam svakodnevno pristižu iz Ukrajine, a koje smo, na žalost, i mi ovdje osjetili na vlastitoj koži prije tridesetak godina, dovoljno su uznemirujuće i upozoravajuće pa trebamo djelovati na neki način. Mi u Večernjem listu izabrali smo ovaj način. Preko Pečata i uz pomoć naših partnera s BHRT-a i HRT-a treba poslati poruku mira i prijateljstva te nagraditi i istaknuti osobe koje se bore za mir.

Nastavak tradicije

- Unatoč svemu, uspjeli smo održati tradiciju Večernjakova pečata i prezentirati ga iz televizijskih studija BHRT-a i HRT-a. Nažalost, ove godine pogodile su nas nove nevolje. U Europi je buknuo rat, a u Bosni i Hercegovini rasplamsala se najveća kriza od Daytona. Zapravo, od našeg rata. Svježa sjećanja na naše ratne strahote još više nam pojačavaju slike iz Ukrajine. Stoga, ovogodišnji pečat izrasta iz maslinove grančice, odnosno njegov moto je “Pečat za mir”. Našoj manifestaciji poseban obol daju naši partneri, suorganizatori, državne televizije BiH i Hrvatske. Zahvaljujući upravo njima i ove godine Pečatom šaljemo poruku mira našoj državi, regiji i cijelom svijetu. Uz to, predstavljamo vam 150 kandidata za Osobu godine. Onih koji čine bolju stranu našeg društva - kazao je Jozo Pavković, glavni urednik Večernjeg lista.

Dvadesetak Pečata u obliku maslinove grančice bit će dodijeljeno na izboru za Osobu godine. Zanimljivo je bilo promatrati proces nastajanja i izlijevanja skulpture koja se od sad može raditi serijski. Bronca se najprije izlije u poseban kalup, u kojem ostaje sve do trenutka hlađenja, nakon čega se kao iz ljuske jajeta izliježe umjetnički rad. Cijeli proces izrade skulpture Maslinove grane odvijao se u ljevaonici za obradu metala i radionica za obradu stakla na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu, koju je pokrenuo upravo Skoko za svoga mandata na čelu ALU-a.

- Ona je nama, umjetnicima, bila prijeko potrebna kako bismo mogli svoje radove izlijevati ovdje u Hercegovini, a ne primjerice odlaziti svako malo u Zagreb. To nam je svih ovih godina stvaralo velike probleme jer je nezgodno stalno putovati preko granice i tražiti posebne dozvole za radove, a uz to, iziskivalo je i velike troškove - kaže nam Skoko.

U ljevaonici pored metala, mogu se raditi i vitraji. Odmah po otvaranju pročula se po kvaliteti radova u cijeloj regiji, a mnogi su umjetnici, ne samo iz BiH nego i iz Hrvatske, počeli dolaziti u Široki Brijeg i tu izlijevati svoj konačni rad.

- Mi smo već postigli kvalitetu odljeva na visokoj razini. Sad nam je u cijeloj toj priči važno educirati studente i približiti ih izvedbenim materijalima - kaže Skoko, dodajući kako budućnost ALU-a leži u tome da se studenti u ljevaonici upoznaju sa svim materijalima kojima će se u budućnosti služiti.

Pored ljevaonice, u proteklom razdoblju na ALU-u su pokrenuti i novi studiji, video režija i montaža. Tu im doista mnogo pomaže producentska kuća Kadar iz Širokog Brijega. - Oni nam stvarno dosta pomažu u radu sa studentima, i tu poimenice želim zahvaliti Tomislavu Topiću, Tomislavu Bubalu, Zdenku Jurilju, Antoniju Ćoriću i ostalima, koji čine jednu prekrasnu ekipu, koja je i meni pomogla da realiziram dokumentarni film “Znatiželja” - priča Skoko.

U međuvremenu, na ALU-u je i Studij grafičkog dizajna unaprijeđen, a uskoro planiraju pokrenuti i Studij modnog dizajna.

- Uglavnom, Akademija je uhvatila jedan dobar zalet i sada treba pratiti trendove koji se događaju u svijetu - dodaje Skoko, koji uskoro odlazi u Poljsku gdje će imati izložbu u gradu Częstochowa.

Izložba u Poljskoj

- Riječ je o Cvjetnici, izložbi cvjetnih motiva i Veronikinu rupcu kao simbolu male pomoći koji u stvarnom životu trebamo ili ne trebamo. Svojim radovima problematiziram tu temu, a Cvjetnica je simbol sreće i trenutaka u kojima smo veseli i sretni. Ona je plod dvadesetogodišnje duhovne akumulacije i kroz nju sam htio uvjeriti ljude kako nam svima treba optimizam - zaključuje Skoko, poručivši kako svi trebamo saditi više cvijeća jer ćemo se tako osjećati znatno bolje u ovoj dramatičnoj situaciji.
Stjepan Skoko rođen je 1959. godine u Grabu, u Bosni i Hercegovini. Školu primijenjenih umjetnosti završio je u Sarajevu, a diplomirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi Vjekoslava Rukljača. Član je HDLU-a u Zagrebu te ULUBiH u Sarajevu, a bio je i dekan ALU-a Sveučilišta u Mostaru.

Njegova skulptura Maslinova grana u monumentalnom obliku već je zaživjela, u što će se moći uvjeriti i Poljaci, a nakon dodjele na Večernjakovu pečatu sigurni smo da će zaživjeti i u svom taktilnom obliku.•

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.