Nakon očekivane uspostave vlasti u HNŽ-u, pozornost će se usmjeriti prema Vijeću ministara te će se intenzivirati zahtjevi oko rekonstrukcije vlasti u FBiH. Uporišta za to postoje od same odluke Središnjeg izbornog povjerenstva, privremenosti mjere visokog predstavnika koji je očito ne može proglasiti trajno legalnom jer se radi o pravnome nasilju koje su provele platformaške vlasti.
Univerzalno stajalište
Središnje izborno povjerenstvo poništilo je legalnost odluka o izboru vlasti očito crpeći svoje argumente za to i iz stajališta Ustavnoga suda Federacije BiH objavljenog prije posljednjih izbora kada je vladala slična situacija zbog nepopunjavnja svih klubova izaslanika u gornjem skupštinskome domu. Bivši predsjednik Ustavnoga suda Federacije BiH Neđo Milićević usprotivio se preporukama Ureda visokog predstavnika koji je ustav protumačio na pogrešan način da je dovoljno izabrati tek 30 od 58 zastupnika kako bi se izabralo čelništvo u Federaciji.
“Ovakva interpretacija nema osnova u odredbama Ustava FBiH koji, jamčeći punu ravnopravnost konstitutivnih naroda i odgovarajuće sudjelovanje pripadnika ostalih naroda, propisuje: ‘Dom naroda sastoji se od pedesetosam delegata, i to po sedamnaest delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda i sedam izaslanika iz reda ostalih’ (član IV.A.6.)”, navodi se u stajalištu Ustavnoga suda FBiH iz 2007. godine. Pri tome se upozorava da bi omogućavanje kršenja Ustava dovelo do ozbiljne krize. “Kada bi se postupilo po mišljenju OHR-a, nastao bi presedan s nesagledivim posljedicama. Ne samo što bi se odluke u Domu naroda mogle donositi protiv volje i legitimnih interesa pojedinog naroda, nego bi se i sve druge institucije mogle uspostavljati s tijesnom natpolovičnom većinom u Ustavu predviđenog sastava.
Rušenje vladavine prava
Time bi se, definitivno, napustilo načelo vladavine prava, uključujući i načelo ravnopravnosti, pa time i oduzeo legitimitet najvažnijim institucijama sustava”, navodi sudac Milićević. Unatoč jasnome stavu, OHR je dodatno produbio krizu u BiH.
