Ustavni sud Bosne i Hercegovine objavio je jučer da je odbacio prigovor predsjedatelja Gradskog vijeća Mostara Murata Ćorića koji je zatražio preispitivanje ranije odluke Ustavnoga suda BiH koji je osporio članke vezane uz izbor vijećnika sa šest gradskih područja, kao i načina biranja iz središnje gradske upravne zone, objavljeno je jučer na stranicama Ustavnoga suda BiH. Odluka o poništavanju spornih odredaba još nije objavljena iako smo ranije doznali kako su poništene sporne odredbe Izbornog zakona, što na izvjestan način sugerira i odgovor Ustavnoga suda bošnjačkome političkome klubu. Naime, ovaj prigovor na izmjene Izbornoga zakona upućen je na nezakonit način jer o njemu nije odlučivalo Gradsko vijeće Mostara nego je to privatno stajalište bošnjačke strane. Tako se navodi da “podnositelj zahtjeva nije ovlašten za podnošenje zahtjeva za preispitivanje Odluke Ustavnog suda”.

Zloporaba

No, za razliku od Ćorića koji je morao dobiti suglasnost Gradskog vijeća Mostara da bi se eventualno žalio, on je praktično privatizirao ulogu Gradskog vijeća i uputio žalbu. 
“Ustavni sud ukazuje da je u konkretnom slučaju nesporno da zahtjev za preispitivanje predmetne odluke Ustavnog suda nije podnijelo Gradsko vijeće, niti podnositelj zahtjeva to tvrdi. Naime, Ustavni sud ukazuje da je predmetni zahtjev za preispitivanje podnio predsjednik Gradskog vijeća, uz obrazloženje da predmetni zahtjev podnosi kao osoba koje predstavlja Gradsko vijeće, kao i po zahtjevu Kluba vijećnika Bošnjaka u Gradskom vijeću”, naveo je Ustavni sud. Pri tome je Ustavni sud objasnio i samu proceduru odlučivanja u Gradskom vijeću Mostara te da Klub Bošnjaka ne može predstavljati stranu u ovome sporu.

Teško do rješenja

“Ustavni sud ukazuje da ‘predstavljanje Gradskog vijeća u javnim prilikama’ nikako ne podrazumijeva poduzimanje akata umjesto Gradskog vijeća, kako to pogrešno smatra podnositelj zahtjeva”, navodi Ustavni sud. Pri tome odbijajući zahtjev navodi da se Gradsko vijeće Mostara sastoji od 35 vijećnika te da bošnjački klub može maksimalno imati 15 članova od 35, što ne predstavlja dovoljan broj kako bi se zahtjev smatrao valjanim jer još maksimalno 15 vijećnika mogu imati Hrvati, dok je za Srbe rezervirano najmanje četvero, a za ostale još jedna osoba. 
“Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud je zaključio da predsjednik Gradskog vijeća, kao i Klub vijećnika Bošnjaka u Gradskom vijeću nisu ovlašteni za podnošenje zahtjeva za preispitivanje odluke Ustavnog suda. S obzirom na to, zahtjev za preispitivanje odluke Ustavnog suda broj U 9/09 od 26. studenoga 2010. godine se odbija”, precizira se u odluci. Sada se očekuje konačno objavljivanje odluke oko ukidanje spornih članova Izbornog zakona. U međuvremenu, stranke su već započele raditi na izmjenama Izbornog zakona.

Mnogi ovo ne znaju: Daljinski ključevi za auto imaju ‘tajnu’ funkciju koja je idealna za ljeto