Financijska kriza dovela je do povećanja opsega trgovine dijelovima ljudskog tijela, dok se obitelji i pojedinci muče da se prehrane. Sve više ljudi u regiji odlučuje se za taj pravac: oglašavanje na internetu puno je oglasa s dijelovima tijela za prodaju, uprkos zabrani te vrste trgovine.
“Zdrav sam, nemam nasljednih bolesti, krvna grupa 0+. Nudim bubreg za financijsku naknadu,” piše u oglasu na jednom bosanskom portalu, 33-godišnji Danijel S. krajem lipnja.
“Ako prodam bubreg, to će biti investicija za moju budućnost. Ne radim, moja supruga ne radi, a imamo malo dijete. S tim novcem mogu imati normalan život”, izjavio je on za SETimes. Njegova priča daleko je od toga da je jedina. U većini oglasa, ljudi navode financijske poteškoće kao glavni razlog za prodaju dijelova tijela. Uzimanje bubrega ne nosi puno rizika po donatora.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), ilegalna trgovina bubrezima se ubrzano širi u cijelom svijetu, te je, kako se procjenjuje, dostigla 10.000 operacija na crnom tržištu koje uključuju kupovinu ljudskih organa, to jest jednu na sat. UN procjenjuje da se 5 do 10 posto transplantacija bubrega svake godine obavlja kao rezultat nedopuštene trgovine organima. Kosovo je postalo zloglasno nakon što je prije par godina otkriven lanac za šverc organima. Trenutačno se sudi skupini od sedam Kosovara optuženih za sudjelovanje u toj trgovini, koji su optuženi da su namamljivali ljude iz bivših komunističkih zemalja u Prištinu, s lažnim obećanjima da će dobiti i do 15.000 eura. Crnogorski državljanin Izet Luboder uhićen je prošle godine zbog organizacije trgovine organima u Bosni i Hercegovini. Kupovina i prodaja organa veliki je posao u najsiromašnijoj zemlji Europe, Moldavijji. Bubrezi iz Moldavije, ključnog dobavljača u svjetskoj trgovini organima, najjeftiniji su u Europi. Prema nevladinoj organizaciji Bubrežna fondacija, koja se bori protiv trgovine organima u Moldaviji, jedan bubreg košta od 1500 do 5000 eura, a u BiH dvostruko više.
