BEOGRAD - Anonimni njemački građanin, predstavljajući se kao “žrtva neuspjelog atentata jugaslovenskih tajnih službi”, podnio je u Njemačkoj zahtjev da se Josipu Brozu Titu posthumno oduzme odličje za najviše zasluge koje mu je dodijelila ova država, piše beogradski Blic pozivajući se na njemački dnevnik Der Spiegel.
Blic tvrdi kako Spiegel ima informacije da Njemačko tužiteljstvo i policija vode istragu o političkim likvidacijama Hrvata koje su počinili pripadnici jugoslavenskih tajnih službi od 1970. do 1989. i trenutno se vodi istraga protiv 14 osoba, a protiv šest, od kojih su dvije nekada obavljale dužnosti časnika obavještajnih službi, podignuta i međunarodna tjeralica no, imena su ostala tajna.
Sugovornik Blica, Srđan Cvetković, povjesničar koji je doktorirao na temu “represija u SFRJ između srpa i čekića”, kaže kako je ta tajna policija likvidirala uz pomoć kriminalaca oko 100 emigranata u tom periodu, "među njima 20 srpskih, 60 ustaških", ali je to prvi slučaj da se u jednoj zemlji vodi službena istraga o djelovanju tajne službe bivše SFRJ. Najviše likvidacija, tvrdi Cvetković, bilo je u zapadnoj Njemačkoj, gdje je sredinom 60-tih emigriralo oko 80 posto državljna bivše države od njih ukupno milijun.
- Vođene su individualne istrage u vrijeme ubojstava u tim zemljama, ali pipci nikada nisu odveli tako daleko, iako su se likvidacije na različitim stranama događale gotovo jedna za drugom. Zašto se sada, 2010. netko bavi time? - kaže Cvetković.
Ovaj obračun započeo je kao odgovor države na terorističku akciju ustaške emigracije i podmetanje bombe u beogradsko kino „20. oktobar“, potom i na želježnički kolodvor, piše Blic, ali taj odgovor bio je neselektivan i usmjeren i na političke emigrante pa je ta višegodišnja operacija protiv terorista iskorištena za obračun s političkim emigrantima. Tako je uz ustašku emigraciju stradala i srpska, podsjeća Blic, iako nije provela gotovo nijedan teroristički čin, osim Kavajinog atentata na Tita, što Cvetković drži " smiješnim u odnosu na hrvatske akcije otmice zrakoplovaa, gerilski upad u Bugojno..."
Ove akcije odobravao je Savjet za zaštitu ustavnog poretka na čijem je čelu bio Stane Dolanc, a bili su tu i Milka Planinc i drugi piše beogradski dnevnik dodajući kako se Tito zanimao "za likvidaciju Pavelića, suđenje Miljenku Hrkaču koji je podmetnuo bombu u kino, ali nije znao za svaki pojedinačni slučaj".
Preuzeto sa www.vecernji.hr
