Deseci tisuća građana u Federaciji BiH ne izmiruju svoje obveze za održavanje zajedničkih prostorija u stambenim zgradama, a ovakav nesavjestan odnos sve većeg broja stanara itekako se odražava na stanje zgrada koje sve više propadaju i zapuštene su.

Sudom traže naplatu

Tvrtke koje obavljaju posao upravitelja primorane su sudskim putem tražiti naplatu za obavljeni posao, što je spor i prilično neučinkovit proces. U poduzeću Ekoing, jednom od većih upravitelja na području Sarajeva, kažu kako nadležni sudovi godinama rješavaju ovakve predmete. - Na presudu po tužbama čeka se i četiri do pet godina. Ljudi to znaju i misle da ta potraživanja nikada i neće doći na naplatu. Međutim, u slučaju kada je pokrenuta tužba ne može doći do zastare i ti dugovi će kad-tad biti naplaćeni. Nažalost, ispaštaju oni stanari koji redovito plaćaju za održavanje zajedničkih prostorija u zgradama, kazali su nam u Ekoingu. Njihova iskustva govore da naplata varira od zgrade do zgrade, pa je tako ona negdje 99, a negdje manje od 10 posto. Upravitelji rješenje vide u promjeni propisa i uvođenju prekršajnih naloga za neplatiše. Takva je praksa već prisutna u nekim županijama, poput Tuzlanske županije, gdje mjerodavne službe za stambene poslove podnose prekršajne prijave protiv onih koji ne izmiruju svoje obveze za održavanje zajedničkih prostorija u stambenim zgradama.

Nalozi stižu na adrese

Odobrenje za to dobili su od Federalnog ministarstva pravosuđa i do sada je više od 1.750 vlasnika stanova na kućne adrese dobilo prekršajne naloge. Zajedno s pristojbom, prekršajni nalog iznosi 120 maraka. Oni koji ne plate kaznu uvode se u evidenciju nadležnog ministarstva unutarnjih poslova i suočavaju s prijetnjom drugim sankcijama. Primjerice, dolaze u poziciju da ne mogu izvaditi niti jedan osobni dokument iz CIPS evidencije, što ih dovodi do mnogih neprijatnih i problematičnih situacija.

Čovjek kupio stan za 98.000 eura i sad ga prodaje za 275.000. Zagrepčanka: ‘Rekla sam da se treba sramiti’