potrošačka košarica

Velike razlike u cijenama hrane u Europi: Evo gdje je najskuplje, a gdje najjeftinije

Cijene namirnica značajno variraju diljem europskih gradova, čak i unutar iste države

Rast cijena nadmašio rast plaća: Ograničenje marži nije dalo dugoročne učinke, cijene i dalje rastu

Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom je 48,58 posto. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice minimalnom plaćom je tek 31,44 posto.

Na hranu smo prije pet godina trošili 620 KM manje nego danas, pogledajte razliku kroz godine

Iznos potrošačke košarice u lipnju prošle godine bio 2964,10 KM, od čega je gotovo polovina otišla na prehranu, odnosno radi se o iznosu od 1297,20 KM, dok je iznos prosječne plaće bio 1364 KM

Sindikalna potrošačka košarica za lipanj iznosila 3.180 KM

Sindikalna potrošačka košarica za travanj 2025. iznosila 3.168,90 KM

I domaće voće postalo nedostižno, kilogram trešanja i do 20 maraka: 'Svake je godine sve gore'

- Svake je godine sve gore. Prošle su godine trešnje bile skupe, ali ovo sada je ludilo. Kako kupiti kilogram trešanja kada mi je pola mirovine otišlo na režije i lijekove? - kazala je jedna od starijih sugrađanki na tržnici.

BiH najsiromašnija zemlja u Europi: Desetljećima se radi samo za hranu

Potrošačka košarica u BiH razotkriva duboki nestanak srednje klase. Dok mali broj građana živi komforno, većina balansira između preživljavanja i prezaduženosti.

Potrošačka košarica u pet godina u BiH skuplja za više od 1100 KM

Cijene su rasle polako, ali uporno, pa danas brojni građani imaju osjećaj da im plaće samo prolaze kroz novčanik

Cijene riže, mlijeka, brašna, šećera, maslaca, deterdženta... veće u BiH nego u Njemačkoj

Rast cijena u BiH je nerazmjeran u odnosu na zemlje EU-a. Ekonomski podaci za razdoblje od 2021. do 2024. godine otkrivaju alarmantnu razliku u rastu cijena

Obitelji u BiH pred izazovima: Borba između troškova i opstanka

Dok su u zapadnoeuropskim zemljama cijene hrane od 2021. do 2024. porasle za 30 - 40%, u BiH je taj skok dosegnuo od 100 do 400%, navodi Kasim Tatić, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e, za FTV