I posljednji teroristički napadi u Francuskoj i Austriji pokazuju da zemlje zapadne Europe imaju veliki problem s integracijom mnogih imigranata i njihove djece. Mnoge države su u nedostatku radnika desetljećima zatvarale oči nad getima u velikim gradovima u kojima imigranti iz drugih kultura, izolirani od većine, žive po svojim pravilima, ne prihvaćajući vrijednosti država u koje su uselili, što je stvaralo podlogu za ekstremizam manjine, ali i za antiimigrantsko raspoloženje. Propusti institucija EU No, teroristički napadi ne smiju se povezivati s islamom kao religijom jer u Kuranu piše: “Onaj tko ubije jednog nevinog čovjeka kao da je ubio cijeli svijet” i “Alah ne voli one koji prave nered”. Iza terorističkih napada kriju se sociološki razlozi i propusti institucija država EU zbog kojih su se mnogi frustrirani pojedinci druge i treće generacije doseljenika okrenuli ekstremizmu.

Danska, koja se ubraja u najsretnije države svijeta, prva je 2018. zbog jačanja desnice i problema s getoizacijom imigranata poručila da će do 2030. iskorijeniti geta. Ta zemlja s 8,7% imigranata koji ne potječu iz zapadnih zemalja priznala je da geta, u kojima živi 66,5% imigranata, nisu model nad čijim se nedostacima, poput nezaposlenosti i siromaštva, može žmiriti. Danci su zabranili nošenje nikaba i propisali da djeca iz danskih geta moraju od prve godine života provesti 25 sati tjedno u vrtićima i učiti danski jezik i o danskoj kulturi, inače im roditelji gube socijalne povlastice. Dr. sc. Ivan Lajić, zaslužni znanstvenik Instituta za migracije i narodnosti, sada u mirovini, još je 2015. upozorio da mnogi migranti očekuju med i mlijeko na Zapadu i da im se očekivanja mogu rasplinuti kao mjehur od sapunice, a situacija u kojoj je samo 5% frustriranih može uroditi ekstremizmom. Od tada su problemi sve vidljiviji, iako tinjaju desetljećima.

– Mnogi imigranti nisu bili psihički pripremljeni za integraciju u zapadno društvo, došli su posve nepripremljeni u Europu iz svojih mikrolokacija u kojima su živjeli u sustavu vrijednosti i kulturi različitoj od europske. Za njih je “otvoreni svijet” bio šok i taj svijet nikad nisu prihvatili, pa smo dobili paralelna društva. Ti ljudi su mentalno ostali u zavičajima i nikad nisu ostvarili spone sa zemljama u koje su se doselili, niti se integrirali i problem se samo reproducirao na drugu, treću generaciju doseljenika. Oni ne prihvaćaju vrijednosti zapadne civilizacije, teško se adaptiraju na njih i taj problem izbija najčešće u drugoj i trećoj generaciji doseljenika jer se ni njihovi roditelji nisu nikad integrirali, ni funkcionirali po standardima zemalja u koje su se uselili. Ne možete integrirati frustriranog, već radikaliziranog 20-godišnjaka, integracija počinje od vrtića – ističe Lajić. Doseljenici, dodaje, moraju znati da imaju dvije domovine, jednu naslijeđenu i drugu u kojoj žive i rade i u kojoj mogu živjeti svoju vjeru i kulturu, ali ne mogu gledati na kršćane kao na neprijatelje. Mjere EU Lajić smatra kozmetičkim i očekuje da će, nažalost, problem samo eskalirati i sljedećih 50, pa i 100 godina i ne samo u EU. Paralelna društva Politolog prof. dr. Anđelko Milardović ističe da se državama EU dogodio čitav niz propusta u useljeničkoj politici u odnosu na ljude koji su sada druga, treća generacija doseljenika.

– Posljedice te neintegriranosti su paralelna društva, zatvoreni dijelovi velikih gradova zapadne Europe u kojima žive neintegrirani pripadnici raznih etničkih skupina koji ne uvažavaju pozitivne propise država u kojima žive. Temeljno je kad netko dođe negdje, a svi smo mi odnekud došli, da poštuje zakone zemlje u koju je došao i prihvati sustav vrijednosti te države, ali i da se doseljenicima ne uskraćuje kulturni i religijski identitet. No, ne smije se religija pretvarati u političku ideologiju, pa da umjesto islama imamo islamizam koji nema veze s islamom. Problem je što radikalniji dio useljenika ne želi prihvatiti ni zakone, ni sustav vrijednosti država u kojima žive pa dolazi do internog sukoba kultura. U Berlinu, Hamburgu, Frankfurtu imate primjer turske manjine koja živi u paralelnim društvima, izolirana od većine, po svojim pravilima, imaju svoje medije, trgovine, komuniciraju na turskom. Države moraju osmisliti program integracije da se poboljša socijalni status imigranata, ali mora postojati i jača kontrola doseljenika kad ulaze u zemlju – govori Milardović. Migracije su danas, dodaje, i sigurnosno pitanje pa se sve više koristi pojam sekuritizacija migracija. – Sada na naplatu dolazi to što su zakazale politike socijalizacije u obiteljima doseljenika i od strane institucija i taj se problem neće skoro riješiti – kaže Milardović. Može Francuska protjerati ekstremiste, ali što će sa svojim državljanima? Zar je jedino rješenje pratiti sve građane i otkrivati one s lošim namjerama!?

Njemački div pokreće proizvodnju u susjedstvu, planira zaposliti do 1.000 ljudi