Američki i europski dužnosnici pomireni su s činjenicom da će se ruski rat u Ukrajini nastaviti i sljedeće godine, priznajući kako posljednja američka mirovna inicijativa nije postigla nikakav napredak kod ruskog predsjednika Vladimira Putina. Prema navodima europskih dužnosnika upoznatih s temom, Putin namjerava pojačati napade na Ukrajinu tijekom zime, testirajući otpornost zemlje i odlučnost saveznika Kijeva.
Posjet izaslanika američkog predsjednika Donalda Trumpa, Jareda Kushnera i Stevea Witkoffa, Moskvi i Kijevu proteklog vikenda nije donio značajan pomak. Kremlj, naprotiv, planira intenzivirati udare u sljedećih šest mjeseci, a ozbiljni pregovori o miru smatraju se malo vjerojatnima prije 2027. godine, piše Bloomberg. Posjet američkih izaslanika Kijevu uslijedio je nakon sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi u subotu, u trenutku kada su obje strane eskalirale zračne napade u ratu koji traje već više od četiri i pol godine, piše Express.hr.
Unatoč posljednjem diplomatskom pritisku, temeljni zahtjevi Moskve i Kijeva ostaju međusobno isključivi, posebno po pitanju teritorijalnih ustupaka, što naglašava poteškoće u postizanju sporazuma. Kushner i Witkoff opisali su svoje nedjeljne razgovore u Kijevu s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim kao "sadržajne" i "ohrabrujuće", no konkretan dogovor nije postignut.- To je vrlo, vrlo težak problem, ali pokušat ćemo - izjavio je Kushner na konferenciji za novinare u ukrajinskoj prijestolnici.
Trumpova administracija posljednjih šest mjeseci bila je fokusirana na rat u Iranu, zbog čega je pritisak za okončanje borbi u Ukrajini izgubio na zamahu. Američki pristup, objasnio je Kushner, usmjeren je na traženje rješenja od kojeg obje strane imaju koristi. Dodao je kako je njegov punac, predsjednik Trump, usredotočen ne samo na okončanje sukoba, već i na izgradnju "okvira koji bi doista mogao dovesti do trajnog mira". Njihov sastanak s Putinom opisao je kao "konstruktivan i sadržajan", na kojem se raspravljalo o tome što bi Rusija, Ukrajina i svijet mogli dobiti sporazumom. Cilj je, kako je rekao, oživjeti trilateralne pregovore koji uključuju izravno Rusiju i Ukrajinu, format koji je posljednji put korišten prije otprilike šest mjeseci. Witkoff je potvrdio da je sastanak u Moskvi donio "nove ideje" koje su potom predstavljene u Kijevu, no nije ulazio u detalje.
Putinova zimska strategija
Dok diplomacija tapka u mjestu, Rusija, prema izvješćima upoznatih izvora, priprema novu strategiju za nadolazeće mjesece. Plan za sljedećih šest mjeseci je intenzivirati udare na ukrajinsku energetsku i toplinsku infrastrukturu kako bi se život civilima učinio nepodnošljivim. Istovremeno, Moskva planira pojačati hibridne napade i političko uplitanje u Europi s ciljem potkopavanja potpore Kijevu. Vladimir Putin, kako navodi jedan od izvora, kladi se da će do proljeća imati jaču pregovaračku poziciju, dok će istovremeno održavati sve napregnutije rusko gospodarstvo iznad vode. Ovakav razvoj događaja u skladu je s analizom Sir Johna Sawersa, bivšeg čelnika britanske obavještajne službe MI6. On smatra da bi pregovori mogli postati realističniji tijekom 2027. godine, kako vojni i ekonomski troškovi sukoba budu rasli za obje strane. Ipak, Sawers je upozorio da njegova procjena ne upućuje na skori sveobuhvatni mirovni sporazum. Po njegovom mišljenju, ozbiljan dogovor ostaje malo vjerojatan do proljeća 2027., dok je trajni mir "teško zamisliv" sve dok je Vladimir Putin na vlasti. Najrealniji kratkoročni ishod, smatra Sawers, ne bi bio potpuni mirovni ugovor, već smanjenje intenziteta borbi, slično situaciji nakon 2014. godine.
Putin nije pokazao znakove ublažavanja svojih stavova, unatoč američkim signalima da su potrebne nove ideje za oživljavanje pregovora. Njegov ključni zahtjev ostaje kontrola nad cijelom istočnom regijom Donjeck, što Ukrajina opetovano odbija, predlažući zaustavljanje rata na postojećim linijama bojišnice kako bi se omogućili pregovori. Predsjednik Zelenski u nedjelju je održao tri kruga razgovora s američkim izaslanicima, a na posljednjem su se pridružili i savjetnici za nacionalnu sigurnost iz Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Njemačke. Glavna tema bile su potrebe za protuzračnom obranom, uključujući sustave Patriot, te "zimski paket" potpore koji pokriva i protuzračnu obranu i energetsku infrastrukturu prije hladnijih mjeseci. Zelenski je istaknuo da Kijev traži "ozbiljne količine" američke potpore na tom području, uz podršku europskih partnera.
Najavio je da SAD planira povećati proizvodnju presretačkih raketa za Patriot sljedeće godine, a Njemačka također proširuje vlastitu proizvodnju prema postojećim licencnim ugovorima. Zelenski je rekao da je Rusija pojačala udare na ukrajinske gradove uoči izbora za rusku Državnu dumu kasnije ovog mjeseca, nazivajući napade namjernim "terorom" protiv civila. Dodao je kako Ukrajina surađuje sa 67 domaćih tvrtki na razvoju sustava za masovno obaranje ruskih mlaznih dronova. Iako je potvrdio da je teritorijalno pitanje "i dalje relevantno", ponovio je svoj stav da se tako teška pitanja "mogu rješavati samo na razini lidera". Strane su se složile održati novi sastanak na kojem će sudjelovati Ukrajina, SAD i Europa, iako lokacija još nije određena. Tijekom posjeta američkih izaslanika, zračni napadi na Kijev osjetno su se smanjili, što je Zelenskog navelo na šalu da se njihova prisutnost čini moćnijom od sustava Patriot koje Ukrajina hitno traži.
Rat se nastavlja
Unatoč privremenom zatišju u glavnim gradovima, dogovorenom dok traju razgovori, borbe se nisu zaustavile drugdje. Putin je naredio 72-satnu stanku u napadima na Kijev, no ruski napadi na više ukrajinskih regija u noći na nedjelju usmrtili su jednu osobu i ranili najmanje deset, priopćila je ukrajinska Državna služba za hitne situacije. U Zaporožju je u napadima dronovima poginuo 74-godišnjak, a tri su osobe ranjene, dok je u regiji Hmeljnicki dron oštetio stambenu zgradu, ranivši sedam ljudi. Ukrajinske zračne snage priopćile su u nedjelju da su presrele 82 od 108 dronova koje je Rusija lansirala tijekom noći, uz šest projektila. S druge strane, u Rusiji je jedan muškarac poginuo, a žena je teško ozlijeđena kada je ukrajinski dron pogodio vozilo u pograničnoj regiji Belgorod. Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da je njihova protuzračna obrana tijekom noći oborila 258 ukrajinskih dronova iznad 14 ruskih regija, okupiranog poluotoka Krima te voda Crnog i Azovskog mora.
Dok su se u Kijevu vodili diplomatski razgovori, deseci građana okupili su se u nedjelju u devet ujutro na nacionalnoj minuti šutnje u čast palim ukrajinskim vojnicima, svakodnevnom ritualu koji se održava u gradovima diljem zemlje. Među njima je bila i Natalija Lipei (67), čiji je sin Viktor poginuo u prosincu 2022. godine.- Nadam se da će ovi koraci i ovi sastanci definitivno donijeti rezultate, jer je ovdje bilo toliko krvoprolića i toliko smrti da sve ovo moramo zaustaviti - rekla je za Associated Press. U svojoj nedjeljnoj molitvi, papa Lav XIV. ponovio je svoj apel za mir u Ukrajini i izrazio nadu da će pregovori donijeti rezultate.
- Nadam se da će napori poduzeti posljednjih dana za nastavak pregovora donijeti konkretne plodove i otvoriti put diplomaciji - poručio je okupljenim vjernicima na Trgu svetog Petra u Vatikanu.
Otvori KEKS Pay
