Nakon ekstremno visokih temperatura ovog ljeta, čeka li nas i ekstremno hladna zima!? Iako neke dugoročne prognoze govore kako bi se i to moglo dogoditi, za onu precizniju morat ćemo još pričekati. A dotad valja pogledati kako su stare skandinavske drvene kolibe ostajale tople i na čak minus 30 stupnjeva Celzijevih, dok se, s druge strane, neke suvremene kuće tijekom ekstremnih zimskih uvjeta mogu vrlo brzo ohladiti nakon nestanka grijanja ili električne energije.
Stare skandinavske drvene kolibe imale su sasvim drukčiju sposobnost zadržavanja topline, a i pri ekstremno niskim temperaurama mogle su ostati ugodno tople danima, što je tema videa koji uspoređuje tradicionalnu gradnju s današnjim energetski učinkovitim kućama, prenosi Dnevno.hr.
Autori videa na YouTubeu ističu kako tajna nije bila u stalnom zagrijavanju prostora, nego u načinu na koji su stare kolibe čuvale toplinu. Opisane su kao svojevrsne „toplinske baterije“, a njihova učinkovitost počivala je na spoju velike toplinske mase, vrlo dobre zrakonepropusnosti i sustava grijanja koji je toplinu pohranjivao u samu konstrukciju objekta, a ne samo u zrak. Jedan od najzanimljivijih dijelova videa je eksperiment u kojem su uspoređene moderna visokoizolirana montažna kuća i rekonstruirana srednjovjekovna drvena koliba.
Obje su zagrijane na približno 20 °C, a zatim je grijanje isključeno dok je vanjska temperatura bila oko –22 °C. Moderna kuća u samo nekoliko sati približila se temperaturi smrzavanja, dok je drvena koliba uspjela ostati iznad nule gotovo tri dana. Autori iz toga zaključuju da sama vrijednost toplinske izolacije, odnosno takozvana R-vrijednost, nije jedini čimbenik koji određuje koliko će zgrada zadržavati toplinu.
Prvi važan element bila je velika toplinska masa. Drugi je bila iznimna zrakonepropusnost, dok je treći faktor bio način grijanja. Umjesto stalnog zagrijavanja zraka, koristile su se velike zidane ili kamene peći koje bi se kratko vrijeme snažno naložile. Nakon toga bi još satima isijavale pohranjenu toplinu, prema autorima videa, čak 12 do 18 sati. Važnu ulogu imao je i sam raspored prostora. Debeli drveni podovi dodatno su se izolirali piljevinom ili mahovinom, dok su se kuće često podizale na kamenim stupovima....
No, razvojem jeftinije energije i novih građevinskih tehnologija prednost su dobile lagane drvene konstrukcije, staklena vuna, parne brane i sustavi prisilne cirkulacije zraka. Takav način gradnje omogućio je bržu i jeftiniju izgradnju, ali je istodobno doveo do objekata s manjom toplinskom masom pa su autori zanimljivog videa upozorili i na problem brojnih mogućih mjesta kroz koja može prolaziti zrak, kao i na veliku ovisnost modernih kuća o stalnom radu sustava grijanja, električne energije ili goriva, navodei Dnevno.hr.
Otvori KEKS Pay
