Američki predsjednik Donald Trump u četvrtak je u Bijeloj kući primio kineskog predsjednika Xi Jinpinga, a od njihovih razgovora očekuju se ograničeni konkretni rezultati unatoč nastojanjima obiju strana da naglase stabilnost odnosa između dviju zemalja. Bit će to drugi susret dvojice čelnika dvaju najvećih svjetskih gospodarstava ove godine, ali prvi Xijev posjet Washingtonu u više od desetljeća. Trump je Xija osobno dočekao po dolasku u SAD. Riječ je o prvom slučaju u posljednjih 11 godina da je neki američki predsjednik stranog državnika dočekao u zračnoj bazi Andrews. Posljednji je to učinio predsjednik Barack Obama 2015. godine, kada je dočekao papu Franju, objavio je C-SPAN, koji prati predsjedničke aktivnosti.
U izjavi nakon dolaska koju je prenijela kineska novinska agencija Xinhua, Xi je izrazio nadu u stabilnije odnose sa SAD-om, poručivši da bi Peking i Washington trebali biti "partneri, a ne suparnici" te da se "povijesna logika mirnog suživota" dviju zemalja nije promijenila. Za Trumpa, koji pridaje veliku važnost ceremonijama i osobnim odnosima s moćnim svjetskim čelnicima, posjet je istodobno pitanje nacionalnog prestiža i prilika za diplomaciju na najvišoj razini. Američki predsjednik želi uzvratiti za raskošan doček koji mu je priređen u Kini u svibnju te impresionirati Xija ceremonijama koje će se održati na južnom travnjaku Bijele kuće, u Državnom katu i Ružičnjaku. Xi je po dolasku u Bijelu kuću rekao da Peking i Washington dijele "povijesnu odgovornost" za napredak čovječanstva te da moraju "pojačati svoju komunikaciju", dok je Trump rekao da im slijede razgovori o "vrućim temama" - sigurnosti i umjetnoj inteligenciji.
Veliki diplomatski proboji zasad se ne očekuju. Analitičari smatraju da bi konkretni rezultati mogli biti ograničeni na produljenje trgovinskog primirja koje istječe u studenome te dogovor o razmatranju prijetnji povezanih s umjetnom inteligencijom. Američki ministar financija Scott Bessent rekao je u srijedu za Fox News, nakon razgovora s kineskim potpredsjednikom vlade He Lifengom, da su dvije strane dogovorile produljenje sporazuma do 10. siječnja. Tim je sporazumom zaustavljen trgovinski rat u kojem su međusobne carine dosegnule više od 100 posto. Trump je na društvenoj mreži Truth Social objavio da će dvojica čelnika razgovarati o "superinteligenciji", kako naziva umjetnu inteligenciju, ali da ne očekuje veće promjene u politici. "Superinteligencija bit će velika tema razgovora, ali želim da ostane upravo tamo gdje jest. To je također kinesko stajalište", napisao je Trump.Prema osobama upoznatima s planovima, razgovori bi mogli rezultirati i dogovorima o smanjenju pojedinih carina, borbi protiv krijumčarenja droge te proširenju vojnih kontakata. Trump bi također mogao zatražiti oslobađanje Amerikanaca i drugih osoba pritvorenih u Kini. Bivši zamjenik američkog državnog tajnika Kurt Campbell rekao je da je samit manje usmjeren na konkretne pregovore, a više na priliku da dvojica čelnika pokažu snagu. "To je zapravo povijesna reinkarnacija onoga što smo u antici često nazivali pojedinačnim dvobojem - dvojica vrlo moćnih ljudi, od kojih svaki predstavlja svoju civilizaciju, odmjeravaju snage", rekao je Campbell.
Xi je trenutačno u nešto snažnijem pregovaračkom položaju, budući da Kina bilježi rast izvoza, dok Peking istodobno kontrolira opskrbu rijetkim zemnim mineralima, što mu daje važnu pregovaračku polugu u odnosima sa SAD-om. Obojica čelnika imaju interes održati odnose stabilnima. Trump je suočen s nepopularnim ratom s Iranom, dok se Xi nosi s gospodarskim izazovima u vlastitoj zemlji. No ispod površine ostaju brojna pitanja koja bi mogla ponovno rasplamsati napetosti, među kojima su Tajvan, kontrole izvoza i umjetna inteligencija. Tajvan, demokratski uređeni otok na koji Kina polaže pravo, predstavlja najosjetljivije pitanje.
Američki saveznici u Aziji strahuju da bi Trump mogao biti spreman ublažiti američku potporu Tajvanu kako bi osigurao gospodarske ustupke od Kine. Očekuje se da će Xi od Trumpa zatražiti obustavu američke prodaje oružja Tajvanu. To bi pitanje, prema izvorima upoznatima s razgovorima, mogao otvoriti i tijekom njihova planiranog posjeta američkom Nacionalnom arhivu u petak. Kina zauzvrat nudi pomoć u pritisku na Iran, rekli su izvori Reutersu. Nakon samita u svibnju Trump je rekao da je stavio na čekanje paket oružja za Tajvan vrijedan oko 14 milijardi dolara te ga nazvao "vrlo dobrim pregovaračkim adutom". Čelnici će vjerojatno razgovarati i o ratu u Iranu, no zasad je malo znakova da je Peking spreman izvršiti pritisak na svog saveznika kako bi prihvatio američke zahtjeve, unatoč poremećajima koje je sukob izazvao u opskrbi energentima i trgovini.
Bessent je tijekom vikenda s Heom Lifengom razgovarao o umjetnoj inteligenciji, a američki državni tajnik Marco Rubio rekao je da se tek razmatra mogućnost uspostave svojevrsne "vruće linije", po uzoru na komunikacijski kanal koji su SAD i Sovjetski Savez imali tijekom Hladnog rata, kako bi se spriječili opasni incidenti koji bi mogli pogoditi gospodarstva i društva, pa čak i dovesti do sukoba među državama. Analitičari, međutim, upozoravaju da će intenzivno američko-kinesko natjecanje u području umjetne inteligencije vjerojatno ograničiti prostor za bilo što više od simboličnih dogovora. Na popisu uzvanika na državnoj večeri u četvrtak nalaze se čelnici velikih tehnoloških kompanija, među kojima su Appleov Tim Cook, Jeff Bezos iz Amazona, Sundar Pichai iz Alphabeta, Sam Altman iz OpenAI-ja, Elon Musk iz Tesle i Jensen Huang iz Nvidije. Unatoč takvom sastavu uzvanika, osobe upoznate s američkim planovima tvrde da Trump i dalje namjerava zadržati stroge kontrole izvoza američke tehnologije koje Kina želi ublažiti.
Otvori KEKS Pay
