Nakon 100% izbrojanih glasova, prema podacima Centra za demokratsku tranziciju (CDT), Pokret Europa sad osvojio je 26 % glasova , koalicija "Zajedno" (DPS-SD-LP-DUA) osvojila je 23 % , "Za budućnost Crne Gore" (NSD-DNP-RP) 15,1 % , koalicija "Hrabro se broji" (Demokrate-URA) 13 %... Bošnjačka stranka osvojila je 6,8 %, a ispod cenzusa su Socijaldemokratska partija (SDP) sa 2,9, SNP i Demos sa 2,8, te Pravda za sve sa 2,7 posto. Hrvatska građanska inicijativa koja je ovog puta samostalno izašla na izbore osvojila je 0,7% te tako osvojila jedan mandat u Parlamentu. Hrvatska građanska inicijativa (HGI) samostalno je izišla na ove prijevremene parlamentarne izbore u Crnoj Gori smatrajući da sve što su radili prethodnih godina zaslužuje povjerenje građana. Snaga i principijelnost te stranke pokazala se u vremenu kad su posvećeno i ustrajno djelovali izvan parlamenta Crne Gore te su ojačali načela prepoznatljive politike stranke, očuvanje nacionalnog identiteta Hrvata u Crnoj Gori i zaštitu interesa same države Crne Gore. Hrvatska građanska inicijativa bila je od osnivanja koalicijski partner Đukanovićeva DPS-a, a njegova nekadašnja predsjednica Marija Vučinović u nekoliko mandata ministrica bez portfelja u crnogorskoj vladi. No uoči parlamentarnih izbora 2020. godine, HGI preuzima Adrian Vuksanović, dok Vučinović s još nekolicinom pristalica osniva Hrvatsku reformsku stranku. Te dvije stranke Hrvata zasebno su nastupile na izborima 2020. i zbog disperzije glasova nijedna od njih nije uspjela proći povlašteni cenzus koji imaju Hrvati u Crnoj Gori i koji iznosi 0,35 posto od broja glasova birača izišlih na izbore.
Što se tiče izlaznosti bila je daleko manja od očekivanog , samo 56,4% . Crna Gora ima proporcionalni izborni sustav u kojem je cijela zemlja jedna izborna jedinica. Na izborima se birao 81 zastupnik u Skupštini Crne Gore. Izborni prag bio je 3% dok je za manjine iznosio 0,3%. Veliki pobjednik ovih izbora svakako je Pokret Europa sad (PES) novoizabranog predsjednika Jakova Milatovića i mladog čelnika te stranke Milojka Spajića, za kojeg se predviđalo da će biti budući crnogorski premijer. Čelnici su joj nekadašnji ministri u vladi bivšeg premijera Zdravka Krivokapića, Spajić i Milatović, a sama je stranka, kako analitičari tvrde, formirana pod jakim utjecajem Srpske pravoslavne crkve, što oni demantiraju nazivajući se europejcima koji žele Crnu Goru što prije uvesti u EU.
Spajić i Milatović dobili su podršku građana nakon što su početkom 2022., uoči pada Krivokapićeve vlade, uspjeli minimalnu plaću u Crnoj Gori povisiti s 220 na 450 eura. Milatović je potom početkom travnja izabran za predsjednika Crne Gore, porazivši u drugom krugu predsjedničkih izbora Đukanovića.
Iako je za sada teško predvidjeti kako će i s kim tko koalirati te tko će formirati vlast, ono što je evidentno da Demokratska partija socijalista (DPS), stranka bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, neće formirati vlast te polako gubi snagu i moć u Crnoj Gori gdje su suvereno vladali 30-tak godina. Pregovori oko mandatara vlade će biti teški i složeni, jer po svemu sudeći, Pokret Europa sad želi premijera iz svojih redova a s druge strane Dritan Abazović, tehnički premijer, bio je uvjeren kako će on biti taj koji će ostati na funkciji premijera. Međutim okolnosti su se promijene. Unatoč tome što su za predsjedničke izbore svi bili ujedinjeni oko rušenja Mile Đukanovića, bit će zanimljivo vidjeti hoće li Abazović i Spajić potencijalno uspjeti sastaviti vladajuću koaliciju s obzirom na to da Abazović Spajića optužuje za korupciju i kriminal. Naime, nakon mirne i korektne izborne kampanje u Crnoj Gori došlo je do zahuktavanja kada je ovaj tjedan južnokorejski kralj kriptovaluta Do Kwon iz pritvora u Crnoj Gori poslao pismo u kojem govori o navodnoj poslovnoj vezi s čelnikom Pokreta Europa sad Spajićem, kojeg mnogi vide kao budućeg crnogorskog premijera. Do Kwon, kojega traže SAD i Južna Koreja zbog prijevare na tržištu kriptovaluta od 40 milijardi dolara, u pismu je inkriminirao Spajića, tvrdeći da je navodno na njegov poziv došao u Crnu Goru. Nakon toga premijer Dritan Abazović u srijedu je sazvao Vijeće za nacionalnu sigurnost nakon čega je priopćio da se u pismu navodi da je kriptozajednica plaćala, odnosno pomagala određene političke subjekte.
Dijele se čak i masoni
- U laptopu postoje dokazi o financiranju kampanje. Iznos nije zanemariv. U laptopu su i dokazi o zajedničkom poslovanju Spajića i Do Kwona. Možda je to legalno poslovanje s jednim od najtraženijih bjegunaca, ali to je predmet istrage - rekao je Abazović. Spajić, kojeg mnogi vide kao budućeg premijera, na Twitteru je objavio kako mu crnogorska tajna služba, zajedno s političkim protivnicima, priprema uhićenje uoči izbornog dana.
Povisili minimalnu plaću
Teško je vjerovati, bez obzira na to tko će pobijediti, da će uspjeti ujediniti Crnu Goru s obzirom na to da je zemlja već godinama podijeljena između onih koji se identificiraju kao Crnogorci i onih koji se smatraju Srbima i crnogorsko odvajanje od Srbije im nikad nije bilo po volji. Crna Gora u posljednje tri godine prolazi kroz razdoblje političke nestabilnosti. Nakon što je tadašnja oporba na parlamentarnim izborima prvi put nakon tri desetljeća porazila DPS Mile Đukanovića, promijenile su se dvije vlade, od kojih je druga, premijera Dritana Abazovića, bila dulje u tehničkom nego u redovitom mandatu.
Crna Gora je multietnička država. Sadašnja vlada je jedinstvena , jer su je formirale manjinske zajednice. Dritan Abazović , predsjednik Građanskog pokreta URA, koji se zalaže za građansku, europsku i ekološku Crnu Goru, postao je premijer . Riječ je o dosad najinkluzivnijoj vladi koja je doprinijela oživljavanju i afirmaciji manjinskih zajednica. Dritan Abazović (URA) zajedno sa svojim koalicionim partnerom Aleksom Bečićem (Demokrate Crne Gore) sklopili su sporazum sa mladima „ Prebrojmo hrabre ideje mladih “, kojima treba osigurati bolju i izvjesniju budućnost i obavezali se da će osigurati mladi s odgovornošću za vođenje države.
Crnogorci se nadaju da će ovi izbori konačno prekinuti podjelu na prosrpsku i procrnogorsku stranu, ali i na tradicionalno podijeljene "zelenaše" i "bjelaše", o čemu svaki Crnogorac ima mišljenje. Zbog toga postoje dvije akademije znanosti, dvije pravoslavne crkve, dva udruženja književnika, čak i dvije masonske lože. Crnogorci su svjesni da podjele, najjednostavnije rečeno na Crnogorce i Srbe, unose popriličnu konfuziju u definiranje identiteta.
