Francuska će povući svoju vojsku iz Burkine Faso u roku od mjesec dana nakon zahtjeva vladajuće hunte te zapadnoafričke zemlje. Ovo je najnoviji znak pada utjecaja bivše kolonijalne sile u regiji - razvoj događaja koji je Rusija željno iskoristila. Kraj francuske misije od otprilike 400 ljudi u Burkini Faso dolazi deset mjeseci nakon što su njezine trupe izbačene iz susjednog Malija, gdje su provele gotovo desetljeće vodeći izgubljenu bitku protiv rastuće džihadističke pobune, koja je ubila tisuće i raselila milijune šireći se po Sahelu.
U obje zemlje, francusko se povlačenje dogodilo jer su čelnici vlada ojačali svoje veze s Kremljom, koji je koristio plaćeničku Wagner grupu da dobije uporište u Srednjoafričkoj Republici, Libiji i Sudanu. Francuska je nastojala održati bliske odnose s Burkinom Faso, ali izričiti zahtjev hunte da zemlja povuče svoje trupe došao je nakon niza sve neprijateljskijih poteza prema Parizu, uključujući zabranu emitiranja francuskog RFI. Usred meteža, Francuska je izjavila da će opozvati svog veleposlanika u Burkini Faso tražeći pojašnjenje od vlasti, a očekuje se da će najaviti obnovu svoje sigurnosne prisutnosti u Africi. Mnogi francuski vojnici već su prešli u Niger, koji graniči s Malijem i Burkinom Faso, izvještava Bloomberg.
Zapadne vlade već godinama upozoravaju na prijetnju ruskih kampanja dezinformiranja u Sahelu, koje predvode tvrtke povezane s osnivačem Wagnera Jevgenijem Prigožinom. “Putem tvrtki koje iskorištavaju afričke prirodne resurse, političkih operativaca koji potkopavaju demokratske aktere, paravan-tvrtki koje se predstavljaju kao nevladine organizacije i manipulacije društvenih medija, Prigožin širi dezinformacije kako bi utjecao na afričku politiku u korist Rusije”, upozorio je američki State Department prošlog svibnja.
Odnosi između Kremlja i političkih vođa u Sahelu postali su bliski jer se Rusija sve više vidi kao učinkovit potencijalni partner u ratu protiv džihadista. Tijekom intervjua za državnu TV 13. siječnja, novinar je rekao ruskom veleposlaniku Alexeju Saltijkovu da "mnogi Burkinajci žele da Rusija bude glavni partner u borbi protiv terorizma." "Rusija želi potporu svih svojih afričkih saveznika", odgovorio je Saltijkov. "Želimo ojačati naše napore u borbi za multipolarni svijet."
"Malijski nacrt"
Francuska je zadržala golem utjecaj na politiku, gospodarstva i sigurnost sahelskih zemalja u desetljećima otkako su 1960-ih proglasile svoju neovisnost od bivše kolonijalne sile. Ta je povijest, uz neuspjeh francuskih trupa da zaustave širenje ekstremističkih aktivnosti u regiji, pridonijela rastućem osjećaju ogorčenosti.
Ta je dinamika stvorila priliku za Wagner grupu, koju je vladajuća vojna hunta u Maliju angažirala u prosincu 2021. da pomogne u njezinim naporima protiv pobunjenika. Burkina Faso je zanijekala da je učinila isto. UN je optužio privatnu vojnu tvrtku za teška kršenja ljudskih prava, unajmljivanje plaćenika u zamjenu za ruski pristup rudnicima zlata. Tiskovna služba za Concord Group, ugostiteljsku tvrtku u Prigožinovom vlasništvu, nije odgovorila na pitanja u kojima se tražio komentar o njezinim aktivnostima u Africi.
Broj civilnih smrti otprilike se učetverostručio na više od 2000 otkako je Mali rasporedio Wagnerove plaćenike u prosincu 2021., u odnosu na oko 550 prethodne godine, prema podacima koje je prikupio ACLED, skupina sa sjedištem u Washingtonu. Godine 2022. najmanje 750 civila ubijeno je u napadima Wagnerovih boraca koji su radili uz malijske vojnike. Prisutnost Wagner grupe također uzrokuje spori kolaps mirovnih snaga UN-a od 13.000 vojnika koje djeluju u Maliju od 2013. Krajem prošle godine, Njemačka, UK i Obala Bjelokosti objavile su da se povlače iz misije, nakon odluka Danske i Švedske da učini isto.
Ornella Moderan, znanstvena suradnica iz Bamaka na nizozemskom institutu Clingendael, smatra da Burkina Faso slijedi "malijski nacrt". Ključni je korak, rekla je, "izbacivanje nezgodnih partnera - onih koji inzistiraju na ljudskim pravima, suviše otvoreno postavljaju uvjete vezane uz demokraciju za svoju vojnu potporu ili građanske prijelazne vlasti". Obje su zemlje izbacile dužnosnike UN-a, francuske diplomate i naposljetku francusku vojsku, dok su gradile bliže veze s Rusijom.
Dramatičan kolaps
Nijedna zemlja u Sahelu nije pretrpjela tako nagli kolaps kao Burkina Faso, koja je prije samo osam godina smatrana relativno stabilnom i turističkom destinacijom. Sada su ogromni dijelovi njezinog teritorija izvan vladine kontrole, tisuće su umrle, a oko 2 milijuna ljudi – ili desetina stanovništva – je raseljeno. Kao i u Maliju, antifrancuski osjećaji su se pojačali, a rusofilija je rasla kako se sigurnosna situacija pogoršavala. Rujanski državni udar koji je na vlast doveo huntu u Burkini Faso bio je popraćen napadom na francusko veleposlanstvo, a podržavatelji su ga pozdravili mašući ruskim zastavama.
Predsjednik Emmanuel Macron optužio je Moskvu za korištenje dezinformacija za raspirivanje antifrancuskog raspoloženja i za provođenje "predatorske" strategije u Africi koja služi njezinim interesima. Ali mladi vojnici koji su preuzeli vodstvo u Maliju i Burkini Faso koriste bogatu žilu zamjeranja i ponovno uspostavljaju veze iz doba Hladnog rata: Rusija je desetljećima pružala obuku i oružje afričkim zemljama, uključujući i Sahel. Prema Moussi Mari, koji je bio premijer pod Ibrahimom Boubacarom Keitom, francuskim predsjednikom koji je svrgnut državnim udarom 2020., proruski naklon u Maliju nema mnogo veze s "popularnošću Rusije". Naprotiv, rekao je, "to je izraz nepopularnosti Francuske".
