Masovno gomilanje američkih pomorskih snaga na južnim Karibima izazvalo je zabrinutost i nagađanja u Caracasu, ali i među stručnjacima u Sjedinjenim Američkim Državama. Sedam ratnih brodova, uključujući USS San Antonio, USS Iwo Jima i USS Fort Lauderdale, zajedno s podmornicom na nuklearni pogon i više od 4500 mornara i marinaca, raspoređeno je u regiji ili se očekuje da tamo uskoro stigne. Američka administracija predsjednika Donalda Trumpa tvrdi da je cilj ove operacije borba protiv narkokartela, no venezuelski dužnosnici i analitičari sumnjaju da bi stvarni cilj mogao biti pritisak na vladu Nicolasa Madura ili čak promjena režima.
Prema izjavama Bijele kuće, operacija je usmjerena na suzbijanje trgovine drogom, posebice kokaina i fentanila, koji su označeni kao ozbiljna prijetnja nacionalnoj sigurnosti SAD-a. Stephen Miller, zamjenik šefa osoblja Bijele kuće, naglasio je da je cilj "razbijanje organizacija za trgovinu drogom, kriminalnih kartela i stranih terorističkih organizacija na našoj hemisferi". Međutim, stručnjaci ističu da većina pomorske trgovine drogom iz Južne Amerike ide preko Tihog oceana, a ne Atlantika, gdje su trenutno raspoređene američke snage. Dodatno, značajan dio droge koja prolazi kroz Karibe prenosi se tajnim zračnim letovima, što dodatno komplicira učinkovitost pomorske operacije u borbi protiv krijumčarenja, piše Reuters.
Venezuelski dužnosnici, uključujući predsjednika Nicolasa Madura, ministra unutarnjih poslova Diosdada Cabella i veleposlanika pri UN-u Samuela Moncadu, oštro su kritizirali američko raspoređivanje snaga, nazivajući ga prijetnjom suverenitetu zemlje i kršenjem međunarodnih ugovora. Madurova vlada suočava se s pojačanim američkim pritiskom, uključujući udvostručenu nagradu od 50 milijuna dolara za informacije koje bi dovele do njegova uhićenja zbog optužbi za trgovinu drogom. "Venezuelci znaju tko stoji iza ovih vojnih prijetnji Sjedinjenih Država protiv naše zemlje", izjavio je venezuelski ministar obrane Vladimir Padrino na skupu civilne zaštite, dodajući da su Venezuelci "plemeniti i vrijedni ljudi", a ne trgovci drogom.
Stručnjaci poput Davida Smildea sa Sveučilišta Tulane smatraju da ova vojna operacija može biti pokušaj "diplomacije topovnjača" kako bi se izvršio maksimalni pritisak na Madurov režim. "Pokušavaju slomiti režim vojnim pritiskom", rekao je Smilde, opisujući potez kao staromodnu taktiku. S druge strane, Christopher Hernandez-Roy iz Centra za strateške i međunarodne studije u Washingtonu smatra da je trenutna prisutnost snaga značajna, ali nedovoljna za invaziju, sugerirajući da bi mogla poslužiti kao demonstracija sile ili priprema za manje ciljane akcije.
Američki dužnosnici, uključujući glasnogovornicu Bijele kuće Karoline Leavitt, inzistiraju da je fokus operacije na sprječavanju krijumčarenja droge, a ne na promjeni režima. Leavitt je otišla korak dalje, nazvavši Madurov režim "narkoterorističkim kartelom" i osporavajući njegovu legitimnost. Ipak, prisutnost špijunskih zrakoplova P-8 iznad međunarodnih voda i posjet državnog tajnika Marca Rubija sjedištu Južnog zapovjedništva u Doralu na Floridi dodatno podgrijavaju sumnje o širim ciljevima.
Prema podacima Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal, 74% kokaina koji stiže u SAD iz Južne Amerike krijumčari se preko Tihog oceana, dok Venezuela služi kao glavno središte za zračne letove s drogom preko Kariba. Meksiko, s druge strane, ostaje ključni izvor fentanila. Ovi podaci dodatno kompliciraju narativ o učinkovitosti trenutne američke strategije u regiji.
Dok se rasprava nastavlja, pitanje ostaje: je li ova pomorska mobilizacija samo dio borbe protiv narkokartela, kako tvrdi Trumpova administracija, ili je riječ o složenijoj geopolitičkoj igri usmjerenoj na Venezuelu? Za sada, odgovori ostaju nejasni, dok napetosti između Washingtona i Caracasa nastavljaju rasti.
Otvori KEKS Pay
