Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Svijet

SOA objavila izvješće o sigurnosnoj situaciji u Hrvatskoj, spominje se i BiH

SOA navodi da su i dalje prisutne pojave velikosrpskog ekstremizma u pojedinim državama koji se manifestira negiranjem teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta RH, ali i Kosova, BiH i Crne Gore
20. rujna 2020. u 18:59 0 komentara 571 prikaza

Sigurnosna situacija u Hrvatskoj je stabilna. U 2019. godini nije bilo događaja ni pojava koji bi značajnije ugrozili sigurnosne prilike, trenutno ne postoje naznake niti vidljivi potencijali značajnije destabilizacije sigurnosnih prilika, prilično povoljno zaključuje hrvatska Sigurnosno-obavještajna agencija, SOA u svom, šestom po redu godišnjem javnom Izviješću, kojega potpisuje ravnatelj SOA-e, Daniel Markić. Pa i pored toga što procijenjuju da je teroristička prijetnja na hrvatskom teritoriju i dalje niska, slijedi i "iako se mogućnost terorističkog napada ne može isključiti".

Što se tiče prijetnji vezanih uz islamski terorizam, one su smanjene, a kaže se da je salafitska populacija u RH malobrojna i ne zagovara nasilje niti terorizam. Povoljno je i to što niti jedna vrsta ekstremizma "nema pokretačku snagu niti potencijal za rušenje demokratskog ustavnog poretka, izazivanje nasilja, incidenata ili sukoba većih razmjera". Ekstremističke skupine su malobrojne, neorganizirane i sa slabom potporom javnosti. Stoga, u SOA-i zaključuju da ekstemizam trenutno ne predstavlja značajniju prijetnju nacionalnoj sigurnosti.

No, značajno raste opasnost od "državno sponzoriranih kibernetičkih napada", kojima je RH izložena, uglavnom jer je članica EU i NATO-a. Ciljevi napada najčešće su krađa povjerljivih informacija i stvaranje štete na nacionalnoj kritičnoj infrastrukturi ili na ključnim i digitalnim uslugama društva. Stoga je SOA 2019. godine uspostavila Centar za kibernetičke tehnologije, koji djeluje pomoću mreže senzora smještenih u tijelima koja se štite. Time je omogućeno otkrivanje sofisticiranih kibernetičkih napada u najranijim fazama.

Inače, Hrvatska je posljednjih godina bila meta više desetaka takvih jakih kibernetičkih napada. SOA na dnevnoj bazi registrira nekoliko stotina tisuća sigurnosno indikativnih događaja, koji se rješavaju procesom trijaže, te je tijekom 2019. godine detektirano i zaustavljeno pet sofisticiranih državno sponzoriranih kibernetičkih napada, među njima i napadi na ministarstva vanjskih i europskih poslova te MORH.Trend učestalih kibernetičkih APT napada u 2020. godini je još intenzivniji, a dodatno je pojačan različitim načinima iskorištavanja pandemije COVID-19 za provedbu napada. SOA spominje i napad na INA-u te kaže da je njezin Centar otvoren i za pomoć javnim poduzećima.

No, kaže se u Izviješću da su pojedine države jugoistočnog hrvatskog susjedstva i dalje opterećene problemom islamističke radikalizacije. Iz tog susjedstva u Siriju i Irak otišlo je ukupno oko 1000 osoba, a većina njih se pridružila ISIL-u. Od tog broja poginulo je oko 25%, 30% ih se još nalazi na tom području, dok se oko 45% vratilo u matične države jugoistočne Europe. Tijekom 2019. godine u te države vratilo se 136 osoba iz Sirije, dok su ostalo žene i djeca. Problem je što kazne zbog sudjelovanja u terorističkim organizacijama iznose nekoliko godina, pa je značajan broj osuđenika pri kraju izdržavanja kazne ili su već pušteni na slobodu. Kažnjavaju se isključivo muškarci, dok se žene-povratnice puštaju na slobodu, bez obzira na radikalnost.

Od ukupno sedam osoba (dvojica muškaraca i pet žena) koje su otišle na područje pod kontrolom ISIL-a, a koje imaju (i) hrvatsko državljanstvo, dvojica muškaraca i jedna žena su poginuli tijekom 2017. i 2018. godine u Siriji/Iraku, a ostale žene su još uvijek u civilnim kampovima pod kontrolom kurdsko-arapskih snaga u Siriji.

Susjedstvo je i destabilizirano, situaciju u Crnoj Gori obilježava društveni rascjep između prozapadnih suverenističkih snaga i prosrpskih snaga koje su ujedno protiv članstva Crne Gore u NATO-u te za snažnije vezanje Crne Gore uz Rusiju, stoji u izviješću.

SOA navodi da su i dalje prisutne pojave velikosrpskog ekstremizma u pojedinim državama koji se manifestira negiranjem teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta RH, ali i Kosova, BiH i Crne Gore. Znatno se pak povećava broj migranata na balkanskoj (istočnomediteranskoj) ruti, a najveći broj migranata do EU nastoji doći preko teritorija BiH.

Prema podacima Frontexa, tijekom 2019. godine na balkanskoj ruti je detektirano više od 82.000 ilegalnih migranata, odnosno oko 46% više nego godinu ranije...Od ukupnog broja migranata njih 24% dolazi iz Pakistana, 18% iz Afganistana, 10% iz Sirije, 9% iz Maroka, 8% iz Iraka, a 31% iz ostalih država Azije i Afrike. Govoreći o tome da pojedine države prikupljaju podatke, a ponekad i aktivno obavještajno djeluju prema RH, ne kaže se konkretno ime, no da je riječ o "državama koje s RH imaju otvorena pitanja ili ju vide kao suparnika ili sigurnosno-politički izazov", pa je otprilike jasno o komu se radi. Pojedine pak strane službe pokušavaju koristiti i hrvatski teritorij u obavještajnom djelovanju prema trećim državama.

Spominju se i Hrvati u BiH i njihova borba da se ispune svi elementi koji ga čine konstitutivnim narodom, a uz to su ugroženi i zbog ekonomskog iseljavanja. Zanimljivo, kao čimbenik nacionalne sigurnosti u izviješću se spominje i LNG terminal na Krku jer će ojačati energetsku sigurnost RH i država okruženja.

U veljači 2020. u Zagrebu je potpisano Pismo namjere o osnivanju Obavještajnog koledža u Europi, prema ideji francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Sudjelovanje u Koledžu ponuđeno je za 30 država (27 članica EU-a + Ujedinjeno Kraljevstvo, Norveška i Švicarska), a Pismo namjere potpisale su 23 države. SOA je prva predsjedateljica Koledža u trajanju od jedne godine, a nakon SOA-e predsjedanje bi preuzeli Italija i potom UK, dok bi SOA nakon predsjedanja ostala dio ove "trojke".

U izviješću se navodi da više od tri četvrtine zaposlenika SOA-e ima visoko obrazovanje, a žene čine oko 40% sastava SOA-e. Djelatnici SOA-e većinom su starosti između 40 i 50 godina, a trećina djelatnika SOA-e mlađe je od 40 godina. U prošloj godini SOA je za potrebe predsjednika države, Sabora i vlade napisala po 440 analitičkih uradaka, a raznim državnim tijelima i ministarstvima uputila 12.200 sigurnosno-obavještajnih informacija. Obavila je 6241 sigurnosnu provjeru, te 24.000 sigurnosnih provjera za osobe koje su imale pristup štićenim osobama.

Proračun SOA-e iznosi 398 milijuna kuna, a od 2012. do 2019. ulaganja u modernizaciju narasla su 7 puta. U svojoj poruci javnosti, ravnatelj Markić poručuje da "Hrvatski građani mogu s povjerenjem gledati na svoju sigurnosno-obavještajnu agenciju jer znaju da postoje stručni, sposobni i pouzdani ljudi, koji žive među njima i s njima, i koji se brinu o našoj zajedničkoj sigurnosti".

Pet glavnih naglasaka

1. Opasnost od terorizma je niska, a niti jedna vrsta ekstremizma nema pokretačku snagu niti potencijal za rušenje demokratskog ustavnog poretka

2. Tijekom 2019. godine detektirano i zaustavljeno pet sofisticiranih državno sponzoriranih kibernetičkih napada, među njima i napadi na ministarstva vanjskih i europskih poslova te MORH

3. Od ukupno sedam osoba (dvojica muškaraca i pet žena) koje su otišle na područje pod kontrolom ISIL-a, a koje imaju (i) hrvatsko državljanstvo, dvojica muškaraca i jedna žena su poginuli tijekom 2017. i 2018. godine u Siriji/Iraku, a ostale žene su još uvijek u civilnim kampovima pod kontrolom kurdsko-arapskih snaga u Siriji

4. I dalje su prisutne pojave velikosrpskog ekstremizma u pojedinim državama koji se manifestira negiranjem teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta RH, ali i Kosova, BiH i Crne Gore

5. 2019. godine na balkanskoj ruti je detektirano više od 82.000 ilegalnih migranata, odnosno oko 46% više nego godinu ranije...

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.