Bivša članica njemačke militantne skupine Frakcija Crvene armije (RAF), Daniela Klette (67), prvostupanjski je osuđena na 13 godina zatvora zbog niza oružanih pljački između 1999. i 2016. godine.
Nakon 30 godina bijega, uhićena je 2024. u berlinskom stanu, a suđenje joj je započelo prošle godine. Njezina obrana tražila je oslobađajuću presudu, ali sud u Verdenu, Donja Saska, osudio ju je na zatvor zbog teške pljačke, kršenja propisa o oružju i drugih kaznenih djela.
RAF-ova skupina kojoj je Klette pripadala, poznata i kao banda Baeder-Meinhof, raspuštena je nakon niza ubojstava, otmica i bombaških napada od 1970-ih do 1990-ih.
Sud je utvrdio da je Klette, zajedno s još dvojicom bivših pripadnika RAF-a, Burkhardom Garwegom i Ernstom-Volkerom Staubom, koji još nisu uhićeni, pljačkala supermarkete i oklopne kombije.
Živjela pod lažnim imenom
Deseci njezinih pristaša izviždali su presudu krivnje u sudnici, skandirajući: "Sloboda za Danielu". Prema riječima Hansa-Jakoba Schindlera, voditelja Berlinskog projekta protiv ekstremizma, Klette je postala svojevrsna baka heroina za krajnju ljevicu u Berlinu.
Tijekom suđenja nije se izričito identificirala kao članica RAF-a. Schindler je naznačila da joj se od tog razdoblja nikada neće suditi za terorizam zbog zastare. Ali mogla bi se suočiti s dodatnim suđenjem, s obzirom na to da savezni tužitelji tvrde da je bila suučesnik u tri napada RAF-a, prenosi Klix.ba.
Suđenje se do sada usredotočilo na osam pljački u sjevernoj i zapadnoj Njemačkoj, počevši u Duisburgu u srpnju 1999., kada su maskirani napadači vozilom udarili u kombi s gotovinom i prijetili zaštitarima vatrenim oružjem, uključujući bacač granata. Zatim su pobjegli s velikom količinom gotovine. Najnovija pljačka bila je pljačka kombija s gotovinom u lipnju 2016. u blizini grada Braunschweiga. Ukradeno je gotovo 1,4 milijuna eura.
Klette je uhićena u veljači 2024. nakon dojave policiji. Živjela je u Sebastianstrasse u berlinskoj četvrti Kreuzberg, mirnoj ulici koju je nekoć dijelio Berlinski zid. Živjela je pod lažnim imenom i sa stranom putovnicom.
Nakon uhićenja, prevezena je u Donju Sasku, gdje se dogodila većina pljački, kako bi joj se tamo sudilo. Iako je dugo bila u bijegu, tužitelji kažu da nije pokušala sakriti svoj fizički identitet.
Hamza, jedan od njezinih susjeda u Berlinu, vidio ju je kako šeta psa. Rekao je BBC-u da se činila prijateljski nastrojena i da bi je pozdravila kad bi prošla. Bio je šokiran kada je saznao za njezinu prošlost.
Pronašao je novinar uz AI
Klette je godinama živjela pod imenom Claudia, a pronašao ju je istraživački novinar koji je koristio softver za prepoznavanje lica s umjetnom inteligencijom kako bi usporedio fotografiju sa starog naloga za uhićenje s novijim fotografijama na internetu.
Policijska istraga pronašla je oružje, streljivo, repliku raketnog bacača, perike, lažne osobne iskaznice, zlato i 240.000 eura u gotovini.
Kletteini odvjetnici tvrde da nema dokaza da je osobno sudjelovala u pljačkama, inzistirajući da je jedini zločin koji je počinila bio onaj koji uključuje oružje pronađeno u stanu.
Iako joj je članstvo u RAF-u sada zabranjeno, savezni tužitelji podigli su optužnicu da je bila umiješana u tri sljedeća napada militantne skupine.
Optužena je da je bila suučesnik u neuspjelom bombaškom napadu na Deutsche Bank 1990., pucnjavi 1991. u kojoj je na američko veleposlanstvo ispaljeno najmanje 57 metaka i bombaškom napadu na zatvor 1993. Konačna odluka o tim optužbama bit će donesena u Frankfurtu.
Još uvijek nema traga dvojici preostalih bjegunaca RAF-a, Garwegu i Staubu, izvještava BBC.