Ruski operativci organizirali su obuku u Bosni i Hercegovini i Srbiji kao dio šire operacije usmjerene na destabilizaciju Moldavije i utjecaj na njezine izbore, izvijestio je New York Times u opsežnoj istrazi temeljenoj na intervjuima sa sudionicima, moldavskim dužnosnicima te europskim i američkim obavještajnim izvorima.
Američki list navodi da su, osim kampa u Srbiji, programi obuke organizirani u Bosni i Hercegovini i blizini Moskve, a namijenjeni su pripremi proruskih Moldavljana za aktivnosti vezane uz ometanje izbora i izazivanje nemira.
Istraga New York Timesa temelji se na intervjuima s aktivistima uključenima u ruske operacije, visokim moldavskim policijskim i sigurnosnim dužnosnicima te više od šest desetaka europskih i američkih obavještajnih dužnosnika. Novinari su također pregledali tisuće dokumenata vezanih uz pokušaje Rusije da utječe na moldavske izbore, prenosi N1.
Sudionik kampa u BiH: Ruski instruktor mi je izbio zub
Za Bosnu i Hercegovinu, svjedočenje jedne od osoba koje su prošle kamp posebno je značajno. Maxim Rosca, koji je pohađao obuku u BiH, kasnije je na sudu u Moldaviji svjedočio da je odbio sudjelovati u jednoj od aktivnosti. Kada je rekao da neće sudjelovati, rekao je Rosca, ruski instruktor "udario ga je u lice i izbio mu zub".
Još ozbiljniji detalji pojavili su se nakon što su se sudionici vratili iz Bosne i Hercegovine. U listopadu 2024. trojica sudionika kampa u BiH uhićena su po povratku u Moldaviju. Prema moldavskim tužiteljima, kod njih su pronađene komponente dronova, uključujući bacače granata. Prema istom izvoru, u njihovom posjedu pronađen je i priručnik pod nazivom "Ruska kuhinja: Abeceda domaćeg terorizma".
Članak New York Timesa ne navodi točnu lokaciju kampa u Bosni i Hercegovini, niti daje detalje o tome tko je u Bosni i Hercegovini osigurao uvjete za obuku.
Kampovi u Srbiji, BiH i Rusiji
Program u Bosni i Hercegovini bio je dio šire mreže. NYT navodi da su ruski operativci organizirali programe obuke u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Rusiji s ciljem pripreme proruskih Moldavaca za djelovanje na terenu. Najviše detalja poznato je o kampu osnovanom ljeti 2025. u zapadnoj Srbiji, nekoliko mjeseci prije parlamentarnih izbora u Moldaviji.
Sudionici, uglavnom iz Moldavije, plaćeni su 400 dolara za trodnevni ili četverodnevni program, prema riječima Sergiua Zame, višeg moldavskog tužitelja koji više od godinu dana radi na slučajevima miješanja u izbore.
Snimke za koje moldavski tužitelji i obavještajni dužnosnici kažu da su pronađene na telefonima sudionika prikazuju muškarce u kamuflažnim uniformama i pancirima kako treniraju s jurišnim puškama.
U kampu u blizini Moskve, aktivnosti su otišle još dalje, prema moldavskim tužiteljima. Više od 100 mladih Moldavaca tamo je vježbalo "izradu i korištenje zapaljivih naprava i improviziranih eksplozivnih naprava", kao i korištenje dronova sa posebnim dodacima za eksploziv ili paljenje požara.
Dva zapadna obavještajna dužnosnika rekla su za NYT da je obuku nadzirala ruska vojna obavještajna služba GRU.
"Bilo je dovoljno da se zapali iskra"
Prema NYT-u, nije bio potreban veliki broj obučenih ljudi da se poremete izbori. Moldavski tužitelj Sergiu Zama rekao je da je samo nekoliko regruta moglo biti dovoljno da se poremeti glasanje. "Cilj nije bio identificirati tisuću ljudi koji bi počinili zločine", rekao je Zama. "Bilo je dovoljno da se zapali iskra", dodao je.
Uoči moldavskih parlamentarnih izbora u rujnu 2025., operativci obučeni u Srbiji pripremali su se, prema moldavskim vlastima, izazvati nemire u Kišinjevu i drugim mjestima. Nosili su žuto-plave trake kako bi se međusobno prepoznali u gomili, a neki su imali zapaljive naprave.
Istodobno, ruski hakeri, prema riječima visokog moldavskog dužnosnika, uspjeli su prodrijeti u sustave Središnjeg izbornog povjerenstva i preuzeti kontrolu nad tisućama privatnih usmjerivača.
Moldavske vlasti su u tjednima prije izbora izvršile racije u stotinama domova i uhitile ljude koji su bili obučeni ili plaćeni kao dio operacije. Ozbiljno nasilje je na kraju izbjegnuto, a stranka proeuropske predsjednice Maie Sandu osvojila je nešto više od 50 posto glasova.
Novac, propaganda i pravoslavni svećenici
Obuka ljudi za djelovanje na terenu bila je samo jedan dio operacije koju je opisao New York Times. Prema istrazi, korišteni su hakiranje i dezinformacije, ali Moskva je otišla mnogo dalje. NYT izvještava o velikoj operaciji kupovanja glasova i plaćanja aktivistima povezanoj s odbjeglim moldavskim oligarhom Ilanom Shorom, koji živi u Rusiji.
Dokumenti koje je NYT pregledao pokazali su da je u mrežu bilo uključeno više od 150.000 Moldavaca. Drugi procurili dokumenti pokazali su isplate 38.000 aktivista u ukupnom iznosu od gotovo 20 milijuna dolara u četiri mjeseca prije referenduma o europskom putu Moldavije 2024. godine.
U operaciji su sudjelovali i pravoslavni svećenici, prema NYT-u.
Stotine moldavskih svećenika putovalo je u Rusiju počevši od ljeta 2024., posjećujući sveta mjesta i visoke crkvene dužnosnike.
Prije povratka kući, navodi list, svaki od njih potpisao je ugovor za debitnu karticu Promsvyazbanke, ruske banke povezane s ruskim Ministarstvom obrane. U ugovorima, čije su kopije pregledao NYT, identificirali su se kao zaposlenici organizacije Evrazija, koju su zapadni obavještajni dužnosnici povezali s Kremljom.
Za oko 1000 dolara trebali su pozvati vjernike da odbace referendum o članstvu Moldavije u Europskoj uniji i da se suprotstave prozapadnoj politici, prema moldavskim dužnosnicima. Stotine svećenika prihvatilo je novac, rekli su moldavski dužnosnici.
Obavještajni dužnosnici: Moldavija je drugi prioritet Kremlja
New York Times cijelu operaciju smješta u mnogo širi geopolitički kontekst.
Prema zapadnim obavještajnim dužnosnicima koje je intervjuirao list, hijerarhija prioriteta Kremlja stavlja osvajanje Ukrajine na prvo mjesto, a preuzimanje kontrole nad Moldavijom na drugo.
Moldavija nije članica NATO-a ni Europske unije, ali njezin strateški položaj između Ukrajine i Rumunjske, obje članice NATO-a i EU, daje joj veliku važnost. Zapadni obavještajni dužnosnici vjeruju da bi Rusija mogla koristiti Moldaviju kao odskočnu dasku za daljnje aktivnosti protiv Ukrajine ili Zapada.
Stanislav Secrieru, savjetnik moldavskog predsjednika za nacionalnu sigurnost i obranu, rekao je da Rusija želi koristiti Moldaviju „kao odskočnu dasku za neprijateljske aktivnosti protiv Ukrajine, kao i protiv svog glavnog obrambenog i financijskog pokrovitelja, EU-a“.
„Zato je Rusija u posljednjih nekoliko godina uložila neviđene resurse“, rekao je.
Kremlj odbacuje optužbe. Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov rekao je za New York Times da su optužbe o ruskom miješanju „potpuno neistinite“ i „nemaju nikakve osnove“.
Moldavski dužnosnici, međutim, upozoravaju da operacija nije završena.
„Dobili smo bitku. Ali nismo dobili rat“, rekao je Mihai Lupascu, ravnatelj Moldavske agencije za kibernetičku sigurnost.
Otvori KEKS Pay
