Rusija je u ponedjeljak poručila da bi mogla biti prisiljena rasporediti nuklearne rakete srednjeg dometa u Europi kao odgovor na ono što vidi kao planove NATO-a da učini isto.
Upozorenje zamjenika ministra vanjskih poslova Sergeja Rjabkova povećalo je rizik od novog raspoređivanja naoružanja na kontinentu, uz najgore tenzije između Istoka i Zapada od završetka hladnog rata prije tri desetljeća, prenosi Reuters.
Rjabkov je rekao da će Rusija biti primorana reagirati ako Zapad odbije pridružiti joj se u moratoriju na nuklearno oružje srednjeg dometa (INF) u Europi u sklopu paketa sigurnosnog jamstva koje traži kao jamstvo za smirivanje krize oko Ukrajine.
Nedostatak napretka ka političkom i diplomatskom rješenju navelo bi Rusiju da odgovori na vojni način, vojnom tehnologijom, rekao je Rjabkov za rusku novinsku agenciju RIA.
- To jest, bit će to konfrontacija, ovo će biti sljedeća runda - rekao je on, misleći na potencijalno raspoređivanje raketa od strane Rusije.
Nuklearno oružje srednjeg dometa - ono s dometom od 500 do 5.500 kilometara - zabranjeno je u Europi prema sporazumu između tadašnjeg sovjetskog lidera Mihaila Gorbačova i američkog predsjednika Ronalda Reagana iz 1987. što je bio značajan potez za ublažavanje hladnoratovskih tenzija. Do 1991. godine, dvije strane su uništile skoro 2.700 komada nuklearnog oružja.