Kremlj je dramatično povećao osobno osiguranje oko predsjednika Vladimira Putina, postavljajući sustave nadzora u domove bliskih suradnika u sklopu novih mjera potaknutih valom ubojstava visokih ruskih vojnih dužnosnika i strahom od državnog udara, stoji u izvješću europske obavještajne agencije koje je dobio CNN. Kuharima, tjelohraniteljima i fotografima koji rade s predsjednikom također je zabranjeno putovanje javnim prijevozom, navodi se u dosjeu. Posjetitelji šefa Kremlja moraju proći dvostruku provjeru, a oni koji rade u njegovoj blizini smiju koristiti isključivo telefone bez pristupa internetu.
Neke od mjera uvedene su posljednjih mjeseci nakon ubojstva visokog generala u prosincu, što je izazvalo spor u samom vrhu ruskog sigurnosnog aparata. Mjere sugeriraju rastuću nelagodu unutar Kremlja dok se suočava s povećanim problemima kod kuće i u inozemstvu, uključujući ekonomske poteškoće, sve veće znakove neslaganja i neuspjehe na bojišnici u Ukrajini. Ruski sigurnosni dužnosnici drastično su smanjili broj lokacija koje Putin redovito posjećuje, navodi se u izvješću. On i njegova obitelj prestali su odlaziti u svoje uobičajene rezidencije u moskovskoj regiji i na Valdaju, predsjednikovu povučenu ljetnu rezidenciju koja se nalazi između Sankt Peterburga i glavnog grada. Ove godine do sada nije posjetio nijedan vojni objekt, unatoč redovitim putovanjima tijekom 2025. Kako bi zaobišao ova ograničenja, Kremlj javnosti prikazuje unaprijed snimljene snimke predsjednika. Od invazije na Ukrajinu 2022. godine, Putin također provodi tjedne u nadograđenim bunkerima, često u Krasnodaru, obalnoj regiji na Crnom moru, satima udaljenoj od Moskve.
Dosje, koji je CNN-u i drugim medijima dostavio izvor blizak jednoj europskoj obavještajnoj agenciji, stiže u vrijeme percipirane krize oko Kremlja, četiri godine nakon početka brutalnog i neuspješnog rata. Ruski gubici, koje zapadne nacije procjenjuju na oko 30.000 mrtvih i ozlijeđenih mjesečno, zajedno s ograničenim teritorijalnim dobicima na fronti i opetovanim napadima ukrajinskih dronova duboko unutar Rusije, doveli su cijenu sukoba do razine za koju mnogi vjeruju da je neodrživa. Ekonomska cijena rata sada je opipljiva – prekidi u mobilnim podacima koji redovito pogađaju velike gradove ljute čak i pro-putinovsku buržoaziju – što pridonosi osjećaju da rat počinje pogađati urbanu elitu, koja je do sada bila uglavnom pošteđena utjecaja invazije. Izvješće pruža rijetke detalje o zabrinutosti Moskve zbog pogoršanja unutarnje sigurnosti. Također ocrtava potencijalno neugodne detalje sukoba u ruskom sigurnosnom i vojnom zapovjedništvu oko toga tko je odgovoran za zaštitu vojnog vrha – što je, kako se navodi, potaknulo reviziju Putinovih protokola i proširenje visoke razine osobne sigurnosti na još 10 viših zapovjednika.
U izvješću se navodi da su od početka ožujka 2026. "Kremlj i sam Vladimir Putin zabrinuti zbog potencijalnog curenja osjetljivih informacija, kao i rizika od urote ili pokušaja puča usmjerenog protiv ruskog predsjednika. Posebno je oprezan glede korištenja dronova za mogući pokušaj atentata pripadnika ruske političke elite." No najupečatljiviji zaključak tiče se nekadašnjeg Putinova pouzdanika, Sergeja Šojgua. Marginalizirani bivši ministar obrane, koji trenutno obnaša dužnost tajnika Vijeća sigurnosti, "povezuje se s rizikom od državnog udara, budući da zadržava značajan utjecaj unutar vojnog vrha", stoji u izvješću.
Dodaje se da se uhićenje Šojguovog bivšeg zamjenika i bliskog suradnika, Ruslana Calikova, 5. ožujka, smatra "kršenjem prešutnih sporazuma o zaštiti među elitama, što slabi Šojgua i povećava vjerojatnost da bi on i sam mogao postati meta pravosudne istrage." Ruski istražni odbor priopćio je u ožujku da je Calikov uhićen pod optužbama za pronevjeru, pranje novca i podmićivanje. Izvješća o korupciji u vojnoj eliti su česta, ali su se višestruko povećala od početka invazije na Ukrajinu. Izvješće ne pruža dokaze koji bi potkrijepili tvrdnje protiv Šojgua, koji se ranije smatrao vrlo bliskim Putinu, a pokušaj svrgavanja ruskog predsjednika označio bi potpuni zaokret u lojalnosti. S obzirom na to da bi objava izvješća mogla biti usmjerena na destabilizaciju Kremlja, znakovito je da bi europska obavještajna služba istovremeno praktički upozorila Kremlj na mogući puč. Putin je preživio prethodni pokušaj puča u lipnju 2023., kada je šef plaćenika Jevgenij Prigožin vodio neuspjeli marš na Moskvu. Unutarnji sporovi u moskovskoj eliti često su predmet nagađanja, ali rijetko bivaju javno razotkriveni. Duboko u četvrtoj godini invazije, dok američka potpora Kijevu slabi, europske obavještajne agencije imaju značajnu motivaciju sugerirati rastući razdor i paranoju u Kremlju. Priroda takvih obavještajnih podataka čini neke detalje teškima za provjeru. CNN se obratio Kremlju za komentar.
Neke od detaljnih sigurnosnih mjera oko Putina već su ranije bile prijavljivane ili se pretpostavljalo da su na snazi, uključujući intenzivne pretrage tijela, izbjegavanje pametnih telefona i ograničavanje predsjednikova kretanja. Putin se i dalje redovito pojavljuje u javnosti, pa se tako ovog tjedna sastao s čečenskim čelnikom Ramzanom Kadirovim i iranskim ministrom vanjskih poslova Abbasom Araghchijem. Putin se počeo izolirati tijekom pandemije COVID-19, često sjedeći na kraju dugog stola nasuprot svojih visokih gostiju, sve dok nije naredio invaziju u veljači 2022. Izvješća sugeriraju da koristi identične urede na više lokacija s kojih se obraća svom kabinetu putem videoveze.
Detalji o novim sigurnosnim mjerama dolaze nekoliko dana nakon što je Moskva najavila značajne promjene u paradi na Crvenom trgu 9. svibnja u povodu pobjede nad nacističkom Njemačkom. Ovogodišnji događaj – peti od početka potpune invazije na Ukrajinu – održat će se bez teškog naoružanja, poput oklopnih vozila i projektila. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov ukazao je na to da je jedan od motiva bila prijetnja i nedavni uspjesi ukrajinskih udara dugog dometa. "U kontekstu ove terorističke prijetnje", rekao je, "naravno, poduzimaju se sve mjere kako bi se opasnost svela na minimum." Prethodne parade bile su demonstracija vojne moći Kremlja, ali su reducirane od početka rata u Ukrajini, uz navođenje operativnih i sigurnosnih razloga.
Obavještajno izvješće sugerira da je žestoka rasprava između vojnog vrha na sastanku u Kremlju krajem prošle godine s Putinom djelomično potaknula nove mjere. Nakon ubojstva general-poručnika Fanila Sarvarova u Moskvi 22. prosinca 2025., koje su vjerojatno izveli ukrajinski agenti, Putin je tri dana kasnije sazvao ključno sigurnosno osoblje. Tijekom sastanka načelnik Glavnog stožera Valerij Gerasimov kritizirao je šefa Federalne službe sigurnosti (FSB) Aleksandra Bortnikova zbog neuspjeha u zaštiti časnika, dok se ovaj žalio na nedostatak resursa i osoblja. "Naglašavajući strah i demoralizaciju koju je to izazvalo među (vojnim) osobljem, Valerij Gerasimov je oštro kritizirao kolege u specijalnim službama zbog nedostatka predviđanja", navodi se.
Izvješće također kaže: "Na kraju ovog napetog sastanka Vladimir Putin pozvao je na smirivanje situacije, predlažući alternativni format rada i nalažući sudionicima da u roku od tjedan dana predstave konkretna rješenja." To brzo rješenje uključivalo je Putinovo proširenje ovlasti vlastite Federalne službe zaštite (FSO) – koja je do tada u vojnom zapovjedništvu štitila samo Gerasimova – na pružanje osiguranja za još 10 viših zapovjednika. Izvješće tvrdi da je do pojačanja Putinovih vlastitih sigurnosnih mjera došlo nakon ovog proširenja nadležnosti FSO-a. Rijetkost je da zapadne obavještajne agencije puštaju u javnost detaljne izvještaje o povjerljivim raspravama neprijateljskih aktera, vjerojatno dobivene iz ljudskih ili elektroničkih izvora. Ipak, njihova objava može odražavati pokušaj europskih dužnosnika da iskoriste nadu za koju kritičari tvrde da im je dugo bila jedina strategija za pobjedu nad Rusijom u Ukrajini – čekanje na njezin unutarnji kolaps, zaključuje CNN.
Otvori KEKS Pay
