Raketiranje Banskih dvora 7. listopada 1991. godine je dan koji se urezao u pamćenje građana Hrvatske. U Banskim dvorima nalazio se politički vrh: Franjo Tuđman, pozvani predsjednik Predsjedništva SFRJ Stjepan Mesić te ondašnji jugoslavenski premijer Ante Marković. Cilj napada bojnih zrakoplova JNA bio je posve obezglaviti političko vodstvo države.
Originalni plan vrha JNA bio je napasti Zagreb jugoslavenskom ratnom avijacijom u tri borbena leta, a uz sudjelovanje 70-80 aviona. Međutim, nakon intervencije tadašnjeg hrvatskog premijera Franje Gregurića kod sovjetskog predsjednika Mihaila Gorbačova da to "pokuša spriječiti svojim utjecajem u Beogradu", odlučili su se na likvidaciju državnog vrha Hrvatske.
U raketiranju poginula jedna osoba
Tog dana 7. listopada oglašeno je sedam zračnih uzbuna. Banski dvori raketirani su oko 15 sati. Prva bomba eksplodirala je pet metara iznad krovišta dvorišne zgrade u Ulici T. Brezovačkog 6, a druga je eksplodirala u južnom dvorištu Banskih dvora. Razbijena su stakla na gotovo svim prozorima, a krila i žaluzine prozora izbijeni su iz ležišta. U gotovo svim prostorijama Banskih dvora, a posebno u Svečanoj dvorani udarni je val bombe znatno oštetio inventar, no trojica predsjednika izišla su neozlijeđena. U raketiranju poginula je jedna osoba, dok je četvero ozlijeđeno. Šteta nastala na Banskim dvorima kao i susjednim okolnim zgradama približno iznosi oko 35 milijuna kuna (4,6 milijuna eura).
Već sljedećeg dana Sabor je jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državno-pravnih veza Republike Hrvatske s Jugoslavijom. Povijesna odluka donesena je na sjednici u zgradi Ine u Šubićevoj ulici u Zagrebu. Hrvatska je tako postala neovisna država te pokreće proces svoga međunarodnog priznanja.
Odgovorni za napad
Krajem 2017. godine nekadašnji general Jugoslavenske narodne armije (JNA) i bivši zapovjednik Ratnog zrakoplovstva u 5. armijskoj oblasti Ljubomir Bajić potvrdio je medijima da je upravo on zapovjedio bombardiranje Banskih dvora 1991. zbog čega ga je hrvatska policija kazneno prijavila za ratni zločin i ubojstvo u pokušaju državnih dužnosnika 26 godina nakon napada. - Ja sam prisegnuo državi u kojoj sam živio da ću je braniti i štititi njen teritorijalni integritet i ustavni poredak i onaj koji se drznuo da to naruši, ja sam osobno smatrao da imam prava uraditi što sam uradio - rekao je Bajić tada za N1.
Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu u prosincu 2017. kazneno je prijavilo šestoricu pripadnika bivše JNA koje sumnjiči da su planirali, organizirali i izvršili napad na Banske dvore, a tereti ih za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ubojstvo u pokušaju visokih državnih predstavnika.
