Ruski pregovarači navodno su tijekom razgovora o mogućem okončanju rata u Ukrajini iznijeli zahtjeve koji bi znatno promijenili sigurnosnu arhitekturu Europe. Među njima su izlazak Finske iz NATO-a, zabrana uspostavljanja vojnih baza Saveza u baltičkim državama i trajno odustajanje Ukrajine od članstva u NATO-u, objavio je njemački list Bild. Kremlj je, međutim, zanijekao da je Moskva postavila zahtjev za izlazak Finske iz Saveza. Prema pisanju Bilda, riječ je o neformalnom prijedlogu koji potječe iz najužeg kruga ruskog predsjednika Vladimira Putina, a o kojem se razgovaralo s predstavnicima europskih zemalja u Abu Dhabiju. Nije poznato ima li taj konkretni dokument Putinovo odobrenje, a zasad nema ni šire neovisne potvrde svih navoda njemačkog lista.
Prijedlozi, kako ih prenosi Bild, ne odnose se samo na teritorijalne ustupke Ukrajine, nego i na buduće odnose Rusije i zapadnih zemalja. Moskva bi, prema tom planu, zadržala sve ukrajinske teritorije koje trenutačno okupira, a dobila bi i ostatak Donbasa, uključujući dijelove Donecke i Luhanske oblasti koji su još pod kontrolom Kijeva. Predviđena je i demilitarizacija luka Odesa i Mikolajiv, koje se ne bi smjele koristiti kao pomorske vojne baze. Posebnim aranžmanima jamčila bi se slobodna plovidba Crnim i Baltičkim morem. Ukrajina bi se, prema istom prijedlogu, morala trajno odreći članstva u vojnim savezima, čime bi mogućnost ulaska u NATO bila isključena. S druge strane, ne bi joj se zatvorila vrata Europske unije.
Najdalekosežniji dio prijedloga odnosi se na NATO-ovu prisutnost u sjevernoj i istočnoj Europi. Rusija navodno traži zabranu vojnih baza Saveza u Estoniji, Latviji i Litvi, kao i povratak Finske u položaj u kojem je bila prije ulaska u NATO. Plan se, prema pisanju Bilda, odnosi i na Moldaviju. Ta bi država trebala postati federalna republika sastavljena od središnjeg dijela zemlje, Pridnjestrovlja i Gagauzije. U slučaju pristupanja Moldavije Europskoj uniji, Pridnjestrovlje i Gagauzija dobili bi mogućnost raspisivanja referenduma o neovisnosti. Zauzvrat, Moskva navodno nudi povlačenje ruskog nuklearnog oružja iz Bjelorusije i obvezu da ondje neće razmještati rakete srednjeg dometa.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je tvrdnje da je Rusija zatražila izlazak Finske iz NATO-a. – Ne znam ništa o tome. Ne, takav prijedlog nije iznesen. Naravno, o tome nije bilo ni govora – rekao je Peskov, a prenijela ruska novinska agencija Interfax. Finski ministar obrane Antti Häkkänen ocijenio je takav zahtjev skandaloznim i poručio da članstvo njegove zemlje u NATO-u nije predmet pregovora s Moskvom. – Rusija vrlo dobro zna da se o tome ne pregovara. Takve stvari ni na koji način nisu predmet pregovora. Apsolutno je skandalozno uopće predložiti tako nešto – izjavio je Häkkänen. Dodao je da ruski zahtjevi nisu novi te da Moskva slične stavove iznosi već godinama. Podsjetio je i na 2021., kada je Rusija od NATO-a tražila sigurnosna jamstva koja su uključivala ograničavanje daljnjeg širenja Saveza i povlačenje dijela njegove vojne infrastrukture.
Prema Häkkänenu, Moskva pokušava iskoristiti pregovore o Ukrajini kako bi zapadne zemlje same sebi nametnule ograničenja koja odgovaraju ruskim interesima. Upozorio je da bi popuštanje takvim zahtjevima moglo potaknuti Rusiju na postavljanje novih uvjeta. Finski ministar obrane pritom je izrazio skepsu prema izgledima za uspjeh razgovora u Abu Dhabiju. Smatra da Rusija zasad ne pokazuje ozbiljnu namjeru za postizanje dogovora, nego pokušava proširiti pregovore na promjene europske sigurnosne arhitekture.
Finska ministrica vanjskih poslova Elina Valtonen također je poručila da o članstvu Finske u NATO-u mogu odlučivati isključivo Finska i njezini saveznici. – Jasno je kao dan da je na Finskoj i Savezu da odluče o članstvu u NATO-u. Tako ćemo i postupiti – rekla je Valtonen. Osvrnula se i na širenje pregovaračkih tema izvan okvira rata u Ukrajini. Ako Rusija pokušava nametnuti raspravu o europskom sigurnosnom poretku, smatra ministrica, to pokazuje da Moskva ne žuri s postizanjem sporazuma. Unatoč tome, Valtonen drži da diplomatske napore treba nastaviti, uz istodobno pružanje potpore Ukrajini i pojačavanje pritiska na rusko gospodarstvo i ratni stroj. – Ne vidim drugi način da Rusiju natjeramo na istinske pregovore – poručila je, pozvavši Moskvu da pristane na prekid vatre. Pritom je naglasila da je Ukrajina na takvo primirje spremna.
Otvori KEKS Pay
