Cijene kruha, tjestenine i drugih proizvoda od žitarica mogle bi dodatno porasti zbog kombinacije rata u Ukrajini, sukoba na Bliskom istoku te ekstremnih vrućina i suše koje su pogodile europske usjeve, upozoravaju ekonomisti.
Oxford Economics procjenjuje da bi globalne cijene prehrambenih roba tijekom 2026. mogle porasti za 11,8 posto, a iduće godine za dodatnih 4,8 posto.
Najveći pritisci očekuju se na žitarice, voće, povrće i mliječne proizvode.
Posebno je izložena pšenica, čija bi cijena u trećem kvartalu ove godine mogla biti 36 posto viša nego godinu ranije, na oko 6,92 dolara po bušelu. Budući da je pšenica osnovna sirovina za kruh, tjesteninu, žitarice za doručak i kekse, rast njezine cijene mogao bi se postupno preliti i na potrošače.
Ekstremne temperature i suša već su smanjile očekivanja od ovogodišnje europske žetve. Europska udruga trgovaca žitaricama i uljaricama Coceral u srpnju je smanjila prognozu ukupne proizvodnje žitarica u Europskoj uniji i Velikoj Britaniji s 295,5 na 286,6 milijuna tona. Prošle godine ubrano je oko 310 milijuna tona.
U Njemačkoj se, primjerice, očekuje pad proizvodnje žitarica za oko sedam posto nakon razdoblja ozbiljne suše i toplinskih valova.
Na troškove proizvodnje hrane istovremeno utječu i geopolitički sukobi. Ekonomist Oxford Economicsa Tomas Dvorak kazao je da najveći globalni pritisak trenutačno dolazi od američko-iranskog rata i njegova utjecaja na cijene ključnih inputa u proizvodnji hrane, prvenstveno dizela, prirodnog plina i gnojiva.
Dodatni rizik predstavlja rat u Ukrajini. Rusija i Ukrajina zajedno sudjeluju s nešto manje od 30 posto u svjetskom izvozu pšenice i više od deset posto u izvozu kukuruza.
Napadi na luke, terminale i brodove te poremećaji izvoza preko Crnog i Azovskog mora mogli bi utjecati na oko 86 milijuna tona godišnjih izvoznih kapaciteta žitarica, što odgovara gotovo 17 posto globalnog izvoza.
Otvori KEKS Pay
