Izazovi pred kojima se našla Europska unija zbog pandemije i rata u Ukrajini promijenit će europsku svakodnevicu. Može li se i na koji način kriza iskoristiti za jačanje stabilnosti Unije, raspravlja se u Salzburgu, na Globalnom europskom seminaru.
Hrvatska podupire restriktivne mjere donesene u okviru šestog paketa sankcija Europske unije protiv Rusije, koje uključuju i embargo na naftu, ali vodi računa o nijansama kako bi cijeli naš energetski sustav kvalitetno funkcionirao, rekao je u petak u Salzburgu premijer Andrej Plenković.
- Hrvatska je za sankcije (Rusiji), ali vodi računa o nijansama kako bi cijeli naš energetski sustav kvalitetno funkcionirao, rekao je novinarima premijer odgovarajući na pitanje hoće li i Hrvatska tražiti izuzeće iz šestog paketa sankcija donesenih protiv Rusije, kao što su već učinile neke druge zemlje.
Plenković se u Salzburgu bilateralno sastao s potpredsjednikom Europske komisije Marošom Šefčovičem i povjerenicima EK-a Johannesom Hahnom i Paolom Gentilonijem.
S njima nije razgovarao o sankcijama jer se o tome razgovara na razini našeg stalnog predstavništva u Bruxellesu i na razini stručnih skupina, rekao je, javlja HRT.
- Kada se ovakvi paketi donose onda je važno da konzultiramo sve dionike na našem tržištu, te da u okviru sankcija pazimo koji su to sve proizvodi koji dolaze pod taj režim kako bismo osigurali nesmetano funkcioniranje", rekao je.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen iznijela je u srijedu prijedlog šestog paketa sankcija Rusiji zbog njezine invazije na Ukrajinu koji među ostalim uključuju zabranu uvoza sirove nafte iz Rusije u roku od šest mjeseci i naftnih prerađevina do kraja ove godine.
Više zemalja tražilo je izuzeća zbog snažne ovisnosti o ruskim energentima, a među njima su Mađarska i Slovačka.
Uz energetsku sigurnost i diverzifikaciju, premijer Plenković s povjerenicima EK-a je razgovarao o hrvatskim ambicijama za ulazak u eurozonu gdje "prema svim analizama koje imamo sada, Hrvatska jako dobro napreduje u procesu finalizacije ocjena svih nadležnih tijela .
- Očekujemo da se odluke o našem članstvu donesu tijekom lipnja ili najkasnije sredinom srpnja", kazao je.
Premijer je rekao da je skup u Salzburgu bio posvećen globalnim promjenama s kojima je Europa suočena, prije svega krizi energenata slijedom ruske agresije na Ukrajinu.
EU je već pokazala da iz kriza izlazi jača.
- Ovakva kriza u pogledu rasta cijena energenata, sirovina, građevinskog materijala, hrane, inflatorni pritisci, sve to također nameće obvezu što kvalitetnije i bolje suradnje i mislim da ćemo u svim aspektima osnažiti EU u ovoj krizi", naglasio je.
Izazovi pred kojima se našla Europska unija zbog pandemije i rata u Ukrajini promijenit će europsku svakodnevicu. Može li se i na koji način kriza iskoristiti za jačanje stabilnosti Unije, raspravlja se u Salzburgu, na Globalnom europskom seminaru.
Dvije godine korona krize promijenile su gospodarstvo i društva u svijetu pa tako i Europskoj uniji, potom je ruska invazija na Ukrajinu dodatno promijenila dosadašnju europsku paradigmu i u kratkom vremenu snažno zbližila članice. Trenutak je to kada europski političari pokušavaju iskoristiti za donošenje funkcionalnije zajedničke vanjske sigurnosne politike s ciljem da se trajno osiguraju mir i stabilnost na europskom kontinentu.
Obje globalne krize izazvale su nemir među građanima Europe, ali kako se moglo čuti na skupu, ovo je prigoda da se pronađu nova politička rješenja i oslobodi nova energija u europskom društvu, što bi na posljetku trebalo učvrstiti Uniju.
Slijedi predavanje na radnoj večeri, a sutra plenarna rasprava na temu sigurnosti i održavanja mira u Europi, izvijestio je za Dnevnik HRT-a iz Salzburga Igor Rotim.
- Moramo očuvati europsko jedinstvo. To je uistinu ključno, kao i jedinstven odgovor u kontekstu ruskoga rata u Ukrajini, koji je iznenadio mnoge. Bojim se i žao mi je što to moram reći, ali mislim da moramo biti spremni na to da će konfrontacija Zapada i Rusije, liberalnih demokracija i autoritarnih režima poput ruskog i djelomično kineskog - dugo trajati, rekao je Olli Rehn, guverner Finske središnje banke.
